Grad Doboj jedno je od područja koje je najteže pogođeno poplavama. Kad se voda povukla, ostalo je smeće, mulj, otpad, a građani se zbog rasta temperatura najviše boje zaraza.
Mnogi volonteri se sami organizuju, pa iz drugih mjesta odlaze u Doboj da bi čistili stanove, objekte i ulice. Građani se samoinicijativno organizuju nadajući se da će mulj što prije očistiti, iako znaju da će sanacija od poplava veoma dugo trajati.
Saša Petković, profesor sa Ekonomskog fakulteta u Banjaluci, rekao je da je juče i danas cijeli dan proveo u Doboju.
„Stan mojih roditelja u naselju Stari grad u Doboju je uništen, pa sam prvo došao da pomognem roditeljima. Danas sam došao sa studentima dobrovoljcima da pomognemo ostalim građanima. Primijetili smo velike hrpe smeća, mulj i užasna je situacija sa vodom. Ne znam kako ćemo da spasimo grad kad nemamo vode, nemamo čime da peremo. Pod hitno bi trebalo organizovati kamione da odvoze smeće koje je ulicama, jer uz povećanje temperatura dolazi nesnosan smrad, a potencijalno i širenje zaraza“, rekao je za BUKU Petković.
Dodaje da je u naselju koje čiste visina vode bila oko pet-šest metara i svi stanovi na nižim etažama su poplavljeni, pa građani masovno kroz prozor izbacuju namještaj. Pored zgrada se nalaze hrpe smeća.
„Danas nas ima dovoljno da čistimo i da se rješavamo otpada, pa smo zvali ljude iz komunalnih preduzeća, jer ne znamo šta da radimo sa otpadom. Trenutno iz tri stana iznosimo stvari i čistimo šta možemo sa vrlo skromnim količinama vode i upravo ta nestašica vode je najveći problem“, kaže on.
Dodaje da su svi u Doboju „na nogama“ i uključeni u čišćenje, ali toliko je posla da čistoća ne stiže na sva mjesta.
„Takva je situacija da ne možemo dobiti kamion za odvoženje smeća. Iz zvaničnih institucija kažu da postoje prioriteti, ali situacija je takva da je svako naselje i svaka ulica prioritetna. U ovom dijelu grada u kojem se ja nalazim situacija je još uvijek haotična. Upravo gledam mulj na parkinzima, sve što čistimo iz stanova ponovo u njih unosimo na svojoj obući, nigdje nije čisto“, objašnjava naš sagovornik.
Ističe da su na terenu potrebne pumpe, jer su podrumi puni vode, a nju treba izbaciti.
„Plašim se zaraze, jer se osjeti smrad i neprijatan miris, a temperature su preko 20 stepeni. Svi nosimo maske i imamo rukavice i trudimo se da pomognemo onima kojima je pomoć potrebna“.
POMOĆ DONESITE LIČNO
Petković kaže da, u zgradu u kojoj oni trenutno čiste, pomoć u vidu hrane stiže i, koliko on primjećuje, građani imaju dovoljno vode za piće i hrane. Njegova preporuka svima onima koji doniraju pomoć jeste da je donesu lično.
„Ima dosta naroda na višim spratovima koji ne mogu da prenose vodu, pa smo im mi pomagali. To su uglavnom penzioneri koji su ostali u gradu i koji nemaju gdje da odu. Dosta djece koja su do juče bila u gradu otišli su kod rodbine na selo u okolinu Doboja, jer su tamo bolji uslovi za život i bar su djeca na sigurnom. U zgradama su ostali starije osobe i muškarci“, kaže on.
Ističe da juče, po njegovom mišljenju, nije bilo dovoljno radne snage, dok je danas ima, ali problem je u neodvoženju smeća.
„Apelovao bih na Vladu RS da razmotri na koji način da riješi taj problem, jer je vanredno stanje. Vidio sam juče na Vučijaku neko privatno preduzeće ispred kojeg stoji barem 30 kamiona, a na auto-putu takođe stoje kamioni. Apsolutno ne shvatam kakvo je to vanredno stanje i zbog čega se mehanizacija ne šalje koja je zaista neophodna“, napominje Petković.
Na kraju kaže da svojim primjerom želi da pokaže da se svi ljudi trebaju uključiti koliko mogu, da ne rade samo preko društvenih mreža, da ne lajkaju na Fejsbuku, nego da izađu na ulice i da pomognu ljudima kojima je ta pomoć potrebna.
Božana Živanović, dopisnica Alternativne televizije iz Doboja, kaže da se situacija u ovom gradu danas normalizuje, dosta se radi na čišćenju, ali daleko od toga da je situacija normalna.
„Pojedini dijelovi grada izgledaju čistije, nakon što su prošle cisterne koje su oprale ulice, ali sa druge strane, imamo dijelove grada koji su još pod muljem. U glavnoj gradskoj ulici čiste se samo sud, policija, a sva sudska arhiva je na trotoaru na ulici i sudski policajci je čuvaju. Mnogo je propalog namještaja koji se baca. Ljudi sa maskama prolaze i čiste. Još uvijek sve prilično haotično izgleda. Ambulante su izmještene, pa se građani mogu javljati ljekarima“, kazala je Živanović za BUKU.
„Svi stanovi koji su na prvim spratovima u Doboju su bili poplavljeni, a oni koju su ugroženi tim poplavama tvrde da od posla i obaveza nemaju vremena da negdje idu po pomoć, da traže i da čekaju u redovima. Kažu, da to rade oni koji uopšte nisu ugroženi poplavama i da oni uzimaju svu tu pomoć koja dolazi u Doboj, a da oni koji su stvrano ugroženi ostaju bez hrane i vode. To je za mene najstrašniji utisak“, kaže naša sagovornica.
Dodaje da je za vrijeme poplava bila zarobljena u jednoj od zgrada nekoliko dana i tokom tih dana mogla se primijetiti neravnomjerna podjela pomoći.
„Činjenica je da se do mnogih ulaza nije moglo prići čamcima, jer je voda bila visoka četiri i više metara. A bilo je onih koji su stalno tražili pomoć iako je nisu za to kratko vrijeme mogli potrošiti“, kaže dopisnica ATV-a.
Njen utisak je da je pozitivna strana nesreće koja ih je zadesila solidarnost građana, jer su oni sakupljali hranu i dijelili je između sebe. Međutim, sa druge strane, kaže, lokalna vlast je prilično zakazala.
„Sirene za vanrednu situaciju su se čule u 8.10 časova, a u 9.30 već je voda navirala u grad. Možete samo zamisliti koji je haos zavladao među ljudima, a već u 11 časova sve je bilo pod vodom. Još uvijek na ulicama možete da vidite automobile pune mulja, a grad je u totalnom haosu“, rekla je Živanović.
Objašnjava da su se jutros građani raspitivali o tome ko ima traktore, veća vozila i kamione da bi se čvrsti otpad koji je na ulicama odvezao.
„General Momir Zec imenovan je za povjerenika Štaba za vanredne situacije za Doboj i on je jutros rekao da će sva dobojska mehanizacija i 50 kamiona koji će danas stići u grad raditi samo na odvoženju smeća. Koliko znam, sutra stiže cisterna koja bi trebala da pere grad. Potrebno je što prije odvesti smeće, prije visokih temperatura, da bi se spriječilo širenje zaraze“, kaže ona.
Čitaoci portala BUKA se takođe javljaju i mole da se nešto uradi po pitanju neravnomjerne podjele pomoći u Doboju.
DOBOJU TREBA VIŠE STUDENATA VOLONTERA
Skupština studenata Studentskog centra “Nikola Tesla” Banjaluka poziva sve akademce da se u većoj mjeri angažuju kako bi pomogli ugroženim područjima u Doboju.
Ova studentska organizacija, koja predstavlja oko 1.500 studenata, stanara Studentskog centra “Nikola Tesla”, apeluje na Uniju studenata Republike Srpske i Studentski parlament Univerziteta u Banjaluci, kao i sve studentske organizacije na pojedinačnim organizacionim jedinicama Univerziteta u Banjaluci da se u što većoj mjeri angažuju na pružanju pomoći u ljudstvu i fizičkom radu, ali i potrebnoj opremi (čizme, alatke za rad, higijenske maske, rukavice).
“Prethodna dva dana smo proveli u Doboju i uvidjeli smo jako teško stanje, te smatramo da se na terenu nalazi nedovoljan broj studenata volontera. Zbog toga predlažemo spomenutim organizacijama da potpomognu Skupštinu studenata, jer je primjetno da najveći broj studenata volontera dolazi pod okriljem ove organizacije”, rekli su iz Studentskog centra “Nikola Tesla”.
Smatraju da se vanredna situacija ne treba koristiti u svrhu ličnog promovisanja i prikupljanja medijske pažnje, nego treba učiniti najveće moguće napore da se stanje u RS što prije stabilizuje.
Takođe, navode da su svjesni svih rizika koje donose sve više temperature vazduha, te ističu da je neophodno što prije reagovati kako bi se spriječile potencijalne zaraze.
Potografije Dobija poslije katarstrofalne poplave preuzete su sa facebook profila Uglješe Jotanovića
Vezan tekst
BUKA u Prijedoru nakon poplava:” Ne smijemo dozvoliti da nas političari opet razjedine”