Bivši šef poljske diplomatije Radoslav Sikorski mogao bi da zamijeni Štefana Filea na mjestu komesara za proširenje, ukoliko ta funkcija ne bude ukinuta, navode za Danas stručnjaci za evropska pitanja.
Sagovornici lista Danas ističu da je još nezahvalno davati prognoze o kadrovskim rješenjima u novom sazivu Evropske komisije, ali da bi za Srbiju i ostale države kandidate za članstvo u EU bilo dobro kada bi Eštonovu i Filea zamijenile energične ličnosti sa autoritetom, koje će imati iskustvo u navedenim oblastima i biti uvažavane u Briselu.
Aleksandra Štiglmajer, viša analitičarka Evropske inicijative za stabilnost iz Brisela, komentariše za Danas da je još uvijek nemoguće predvidjeti kome će pripasti te funkcije, budući da će novi saziv EK biti proglašen nakon izbora za Evropski parlament, koji se održavaju od 22. do 25. maja u svim zemljama članicama EU.
“Nakon što svih 28 zemalja članica na ljeto predloži svoje komesare i novi predsjednik EK se saglasi sa njihovim izborom, biće donijeta odluka o resorima. To zavisi od karijere kandidata i njihovih sklonosti, ali takođe i od želja država članica i pitanja poput stranačke pripadnosti, zastupljenosti polova i slično. U ovom trenutku ne znamo ko će biti novi predsjednik EK, a kamoli kome će pripasti koje zaduženje“, objasnila je Štiglmajerova.
Ona smatra da bi za kandidate za članstvo u EU, uključujući Srbiju, bilo dobro kada bi novi komesar za proširenje postao neko ko je iskusan, uživa poštovanje i ima “težinu“ u EK, kao i neko ko “ima viziju i ko će dati novu energiju tom procesu“. “Srbiji i drugim državama kandidatima potreban je snažan komesar za proširenje koji će pokrenuti taj proces naprijed, ko će im pomoći kada im je pomoć potrebna, dati im podsticaj i ko će uživati puno povjerenje država članica, uključujući one koji su skeptici kada je riječ o proširenju“, ukazala je Aleksandra Štiglmajer.
Aleksandra Joksimović, predsjednica Centra za spoljnu politiku, kazala je za Danas da bi osoba koja će zamijeniti Ketrin Ešton na čelu Evropske spoljne službe trebalo da nastavi da posreduje u pregovorima Beograda i Prištine, zbog čega je za Srbiju važno da to bude ličnost koja razumije dešavanja u regionu, prepoznaje osetljivost odnosa Beograda i Prištine i koja do sada nije pokazivala navijački stav ni prema jednoj od pregovaračkih strana.
“Što se tiče komesara za proširenje, i dalje je otvoreno pitanje da li će ova pozicija opstati u sledećem sazivu EK. Izostanak komesara za proširenje predstavljao bi negativan signal za region, uprkos izjavama evropskih zvaničnika o posvećenosti EU daljem procesu. Jedna od ličnosti koja se pominje jeste Radoslav Sikorski. Bez sumnje, neko od predstavnika novih članica EU imao bi nešto veće razumevanje za dalji proces proširenja nego oni koji dolaze iz zemalja zahvaćenim zamorom od proširenja“, rekla je Joksimovićeva.
Henri Bone, direktor kancelarije Fondacije Konrad Adenauer (KAS) u Srbiji, izjavio je za Danas da ne želi da spekuliše ko bi mogao da naslijedi Eštonovu i Filea, ali je pritom naglasio da je znanje osnovni preduslov za stupanje na te položaje. “Njihovi nasljednici bi trebalo da imaju insajdersko znanje o točkovima birokratije EU, koji se sporo okreću, i veliku sposobnost da uprkos nacionalnim interesima država članica osnaže svijest da je potrebna aktivna i jasna spoljna politika, kao i politika proširenja EU, unutar i izvan Evrope“, zaključio je Bone.
Flekenštajn: Transfer nadležnosti
Knut Flekenštajn, poslanik Evropskog parlamenta i funkcioner Socijaldemokratske partije Njemačke, rekao je za Danas da mu je teško da zamisli da će biti ukinuta funkcija komesara za proširenje EU. Ipak, Flekenštajn je ukazao da je moguće preusmjeriti dužnosti u vezi sa proširenjem i politikom prema susedstvu ka Evropskoj spoljnoj službi, što je u skladu sa Lisabonskim sporazumom, dodajući da će u svakom slučaju politika proširenja biti osnažena.