Današnji dan bi trebao da podsjeti države da je njihova dužnost da poštuju i podržavaju pravo na slobodu izražavanja u medijima koji su nezaobilazni u ulozi izgradnje i očuvanja demokracije.
Odluku o obilježavanju Svjetskog dana slobode medija donijela je Generalna skupština UN-a 1993. godine, a na taj dan UNESCO tradicionalno održava konferenciju na kojoj sudjeluju medijski radnici, organizacije za slobodu štampe i specijalizirane agencije UN-a kako bi procijenili stanje u medijima diljem svijeta.
Na ovaj datum odaje se i priznanje svim novinarima koji su izgubili život radeći svoj posao. UNESCO dodjeljuje nagradu za slobodu medija “Guillermo Cano”, nazvanu po kolumbijskom novinaru koji je ubijen ispred ureda lista El Espectador u Bogoti 17. decembra 1986. zbog članaka koji su smetali narko-kartelima.
Slobodni i nezavisni mediji povezani su sa nizom pozitivnih rezultata koji su posebno važni za zaustavljanje siromaštva, jačanje civilnog društva, institucionalne promjene, političku transparentnost, podršku obrazovanju, svijest o javnom zdravlju te održivi način života.
Svaki napad protiv slobode medija je napad protiv međunarodnog prava, protiv čovječnosti te protiv same slobode. U osnovama demokratije i mira svakako se nalaze slobodni, sigurni i nezavisni mediji. Vlade, mediji i civilno društvo imaju ulogu u očuvanju tih osnova , a na današnji dan se potvrđuje predanost misiji slobode.
Puno prašine se diže i oko često postavljanog pitanja, vezano za zaštitu samog novinarskog ”zanata”, te licenciranja ovog poslovnog poziva. Svi se slažu kako odlični novinari često nemaju nužno završen fakultet, ali važnost usvajanja pravila, izučavanja medijske etike, teorije informacija, poštivanja marginalnih grupa isl., jesu neminovna iskustva koja samo fakulteti ili određene edukacije mogu ponuditi. Pored toga neminovno je da se novinari udruže u sindikate da bi se izborili za svoja osnovna prvenstveno ljudska prava.
Generalna sekretarka Udruženja “Bh. novinari” Borka Rudić rekla je da je novinarstvo u BiH i dalje opasna profesija.
Ona je to izjavila na prezentaciji istraživanja “Novinarstvo, javno mnijenje i medijske slobode u BiH” u organizaciji Udruženja “Bh. novinari” i njemačke organizacije Friedrich-Ebert-Stifung BiH povodom 3. maja – Dana slobode medija.
“Naše istraživanje pokazuje da političari imaju najviše uticaja na medije i da su oni najveća prepreka slobodi izražavanja u BiH”, naglasila je Rudić.
Rudić je dodala da je u BiH između dva Svjetska dana slobode medija zabilježeno 50 slučajeva kršenja prava na slobodu izražavanja i individualnih prava novinara dodajući da su najčešći uzroci politički i verbalni pritisci.
Udruženje novinara Republike Srpske povodom 3. maja – Svjetskog dana slobode medija upozorava da je položaj novinara u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini iz godine u godinu sve teži i da veliki broj novinara radi u ekonomski otežanim uslovima što direktno utiče rad medija.
“Kada se tome dodaju sve češći verbalni napada i prijetnje novinarima te njihovo sprečavanja u radu od strane nosioca izvršnih funkcija vlasti ili institucija stanje vidljivo je da su uslovi u kojima mediji rade lošiji nego prethodnih godina”, saopšteno je iz ovog novinskog udruženja.
Zbog toga pozivaju predstavnike svih političkih stranaka, i u vlasti i u opoziciji, te međunarodnih organizacija koje djeluju u BiH da dosljednije rade na daljem unapređenju slobode medija te da štite pravo novinara na nesmetan rad i pristup informacijama.
Udruženje poziva sve kolege novinare i medije da ih obavijeste o svakom vidu pritisaka kojima su izloženi tokom izvještavanja ili istraživačkog rada da bi zajedno mogli da rade na sprečavanju takvih pojava.
Samo slobodni i nezavisni novinari i mediji mogu odgovornije i profesionalnije raditi ovaj, društveno važan i težak posao, bez uticaja i pritiska političkih, ekonomskih ili drugih centara moći, zaključuju iz ovog udruženja.
BiH na 105. mjestu po slobodi medija
Srbija se nalazi na 74. mjestu, a među bivšim jugoslovenskim republikama, ispred Srbije je na toj listi samo Slovenija, dok su iza nje Crna Gora, Hrvatska, Kosovo – koje je rangirano odvojeno od Srbije, Bosna i Hercegovina i Makedonija.
U vrhu rang liste po slobodi medija su Švedska, Norveška, Holandija i Finska, u stopu ih prate Belgija, Švajcarska i Luksemburg, dok je na samom dnu Sjeverna Koreja, iza Turkmenistana, Uzbekistana i Eritreje.
Opadanje slobode medija u svijetu djelimično je rezultat značajnog nazadovanja u nekoliko država Bliskog istoka, uključujući Egipat, Libiju i Jordan, kao i zapaženog pada u Turskoj, Ukrajini i mnogim zemljama na istoku Afrike, ali i pogoršanog i relativno otvorenog medijskog okruženja u SAD, objašnjava se u izvještaju.
Uz konstataciju da tek svaka sedma osoba živi u zemlji sa “slobodnom” štampom, “Fridom haus” navodi da su, uprkos pozitivnom razvoju događaja na tom planu u izvjesnom broju zemalja, prije svega u supsaharskoj Africi, u svim drugim regionima zabilježene dominantne tendencije nazadovanja.
To znači, navodi se u izvještaju, da samo 14 odsto svjetskog stanovništva živi u zemljama u kojima je izvještavanje o političkim događajima adekvatno, bezbjednost novinara zagarantovana, miješanje države u medijska pitanja minimalno, a štampa nije podvrgnuta bilo kakvim neprimjerenim pravnim ili ekonomskim pritiscima.
Kriterijumi na osnovu kojih ova organizacija rangira zemlje po stepenu slobode medija sa poenima od nula (najslobodnije) do 100 (najmanje slobodne) su pravno, političko i ekonomsko okruženje.
U najnovijem izdanju godišnjeg izvještaja, koji “Fridom haus” objavljuje od 1980, zaključuje se da je prošlogodišnji pad slobode medija u svijetu uzrokovan pokušajima vlada, naročito u autoritarnim državama ili polarizovanim političkim okruženjima, da kontrolišu sadržinu vijesti, kao i ograničenjima za strane izvještače ili za objavljivanje vijesti i korišćenje društvenih mreža.
Pored toga, sloboda štampe u nekim zemljama ugrožena je uticajem privatnih vlasnika, prije svega onih koji imaju bliske veze s vladama ili vladajućim partijama, a koji mijenjaju uredničke stavove ili otpuštaju osoblje nakon što objave nezavisne vijesti.
Ovi faktori su bili ključni za većinu zabilježenih padova slobodnog novinarstva u prošloj godini, kao i za prelazak sa djelimično slobodnog na neslobodan status u Libiji, Južnom Sudanu, Turskoj, Ukrajini i Zambiji.
Značajno opadanje je registrovano u Crnoj Gori, Centralnoafričkoj Republici, Egiptu, Grčkoj, Jordanu, Keniji, Mozambiku, Tanzaniji i Ugandi, navodi se u dokumentu.
Crna Gora je na rang listi po slobodi medija nešto pala, jer je prošle godine imala 36, a ove 39 bodova, što je rezultat neprijateljske zvanične retorike u pogledu štampe i nekažnjivosti za napade na novinare, konstatuje “Fridom haus”.
Pored toga, uticajne autoritarne sile kao što su Kina i Rusija nastavile su da strogo kontrolišu osnovne štampane i eletronske medije, pokušavajući istovremeno da kontrolišu i nezavisnije stavove izražene bilo u sferi blogova ili stranih novinskih izvora.
Čak ni otvorenija medijska okruženja nisu imuna na pritiske na slobodu štampe, navodi američka nevladina organizacija, uz zaključak da je prošle godine zabilježen najveći pad slobode medija u protekloj deceniji u SAD, usljed pokušaja vlade da kontroliše informisanje o pitanjima nacionalne bezbjednosti.
Slobodni mediji osnovni stubovi demokratskog društva
Šef Delegacije EU u BiH Peter Sorensen izjavio je, povodom 3. maja – Svjetskog dana slobode medija, da su sloboda izražavanja i sloboda medija osnovni stubovi dobrog upravljanja i političke odgovornosti u demokratskim društvima.
“Ako nema slobodnih medija koji rade prema profesionalnim i etičkim standardima, građani su lišeni uravnotežene i pouzdane informacije, podržane činjenicama. Uz pomoć slobodnih medija, razumijemo i razmatramo naše mjesto u svijetu i u zajednici”, konstatovao je Sorensen.
Čestitajući svim novinarima i medijskim kućama u BiH Svjetski dan slobode medija, Sorensen je istakao da treba poštovati važan posao novinara na terenu, posebno u područjima zahvaćenih sukobima.
Brankica Stanković među 100 heroja
Brankica Stanković, novinarka televizije B92 i autor emisije “Insajder”, našla se na listi od 100 heroja informisanja koju su prvi put objavili “Reporteri bez granica”, a lista obuhvata 100 muškaraca i žena, novinara i blogera uzrasta od 25 do 75 godina iz 65 nacija svijeta.
“Ovi heroji informisanja su izvor inspiracije za sve ljude širom svijeta koji teže slobodi. Bez njihove opredijeljenosti i odlučnosti onih koji su slični njima jednostavno bi bilo nemoguće da se dosegnu viši nivoi slobode”, poručili su iz ove organizacije.