Problemi na poslu, loša finansijska situacija, „brz život“, gužve u prevozu – samo su neki od „okidača“ za stres. Uobičajeno je mišljenje da što je teža ekonomska situacija u zemlji, to je i život ljudi lošiji i stresniji. Međutim, prema riječima psihoterapeuta Zorana Milivojevića, čak je i u zemljama Evropske unije život stresniji nego ranije jer su ljudi uplašeni zbog ekonomske krize i pada ličnog standarda.
„Rezultati istraživanja rađenih u poslednjih pet godina pokazuju da se čak i u Skandinaviji, gde su ljudi generalno najzadovoljniji, troši velika količina antidepresiva. Građani Srbije su izrazito pesimistični, ne vide da će nastati neka pozitivna promena u skorijoj budućnosti, te zbog toga imaju relativno nizak stepen zadovoljstva svojim životom“, objašnjava Milivojević.
On kaže da do stresa dovode promjene koje osoba doživljava kao važne, a zbog kojih mora da uloži dodatne napore da se prilagodi i u tom smislu stres se izjednačava sa svakim neprijatnim osećanjem.
„Ljudi su suočeni sa neprijatnim osećanjima svaki put kada procene da je ugroženo nešto što je njima važno. Glavna funkcija neprijatnih osećanja je da nas pokreću na akciju kako bismo se prilagodili. Da li će neka situacija biti stresna ili neće, ne zavisi toliko od same situacije, koliko od osobe koja istoj pripisuje značenje i važnost“, ističe Milivojević i dodaje da se „treba znati nositi sa ovakvim situacijama“.
Naime, problem predstavlja i to što ljudi, u želji da sebi i svojoj porodici obezbijede bolje uslove života, rade mnogo, a iz straha od gubitka radnog mjesta zanemaruju se drugi aspekti života koji djeluju antistresno.
Neprijatna ojsećanja su, kako kaže naš sagovornik, dio svakodnevnog života i ne možemo ih ukloniti, ali što neko češće osjeća neprijatna osjećanja, što su ona snažnija i duža, to je više u stresu, a kvalitet njegovog života je niži. Iz tih razloga postoji podjela stresa na dobar ili eustress i na loš stres, tj. distress.
Izvor: Danas.rs