Republička inspekcija za hranu je putem medija informisana da je sa tržišta EU povučen proizvod „štrudla sa smokvama“ proizvođača iz Srbije jer sadrži nedozvoljen nivo ohratoksina A.
„S obzirom da u samoj informaciji nisu bili navedeni podaci o prouzvođaču, seriji i lotu proizvoda, roku trajanja i drugim podacima koji bi inspekciji omogućili da identifikuju sporni proizvod i preduzmu mjere, inspektorima na granici naloženo je da prilikom uvoza, bez obzira na proizvođača i zemlju porijekla, sve pošiljke ovog proizvoda obavezno uzorkuju na prisustvo ohratoksina A“ rečeno je za BUKU iz Inspektorata RS
Glavni republički inspektor za hranu Pejo Đurašinović našem portalu je izjavio kako je Republička inspekcija za hranu u kontaktu sa Agencijom za bezbjednost hrane Bosne i Hercegovine, koja je kontaktna tačka za BiH u sistemu brzog obavještavanja o nespravnoj hrani a koja je zatražila informaciju od nadležnog Ministarstva Republike Srbije te da im se dostave sve potrebne podatke o spornom slučaju.
Podsjećamo, u međuvrmenu su štrudle sa smokvama proizvođača “Žitoprerada DM” iz Novog Bečeja povučene iz prodaje u Srbiji zbog nedozvoljene vrijednosti ohratoksina koji ugrožava bezbjednost hrane.
U ranijem periodu sa tržišta Evropske unije povučena su dva proizvoda, štrudle i krekeri u kojima su pronađene nedozvoljene količine ohratoksina.
Po propisima EU, dozvoljeno je tri mikrograma orhatoksina po kilogramu proizvoda za odrasle, i 0,5 mikrograma za djecu. U štrudli sa smokvama, prema navodima Nacionalne organizacije potrošača Srbije, bilo je više od 15 mikrograma, a u krekerima – deset mikrograma toksične plijesni.
Ohratoksin, šta je to?
Povodom prisustva ohratoksina povučenim sa tržišta EU toksikolog Vojnomedicinske akademije u Beogradu Miodrag Jovanović rekao je da se ohratoksin smatra kancerogenom i blago mutagenom materijom, koja mijenja DNK u ćelijama.
Ohratoksin je toksin iz gljivica i pripada istom rodu gljivica kao i aflatoksin.
“Kao i kod aflatoksina ne postoji akutna opasnost po zdravlje. Vrlo često se ovaj toksin nalazi u kafi, vinu, grožđu, suvom grožđu, žitaricama, a u velikim koncentracijama može biti i u životinjskim produktima, jer se koncentriše u tkivima i organima. Akutna toksičnost ne postoji, kao što nije bilo ni kod aflatoksina” objasnio je Jovanović a prenosi BLIC.
Hronična toksičnost se za ljude pretpostavlja, ali nikada nije dokazana. Dokazana je samo eksperimentima na životinjama i otuda je ohratoksin proglašen kancerogenom materijom, supstanca koja može da doprinese razvoju tumora i to naročito jetre i bubrega.
Kako je izjavio toksikolog, pretpostavka je da mora da postoji genetska predispozicija za razvoj malignih obolenja bubrega i jetre, a da je ovaj toksin spoljašnji faktor koji na njih utiče.
Na području balkanskog poluostrva ovaj toksin dovode u vezu i sa balkanskom nefropatijom, hroničnim oboljenjem bubrega karakterističnim za podunavske zemlje, ali da nijednom studijom to nije dokazano.
Vezani tekst: Ministarstvo poljoprivrede Srbije zabranilo promet “štrudle sa smokvama” proizvođača iz Novog Bečeja
Štrudla sa smokvama povučena iz EU