Centar za životnu sredinu objavio je video Bitka za Sutjesku, koji za cilj ima približavanje široj javnosti problematike planova za izgradnju malih hidroelektrana u Nacionalnom parku Sutjeska.
Nataša Crnković, predsjednica Centra za životnu sredinu i koordinatorica kampanje rekla je da ovaj video treba da pokaže kako njihovo mišljenje protiv hidroelektrana u Nacionalnom parku Sutjeska nije usamljeno, te kako su se oko štetnosti tih planova usaglasile mnoge organizacije, stručna javnost, te lokalno stanovništvo.
Centar za životnu sredinu već više od godinu dana aktivno radi na ovoj problematici, sarađujući sa naučnicima, organizacijama civilnog društva, međunarodnim institucijama, sekretarijatima konvencija za zaštitu prirode, te lokalnim stanovništvom. Pokrenute su i tužbe protiv Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS zbog usvajanja Studija uticaja na životnu sredinu.
Zelengora
“Bitka će biti gotova tek kada se odustane od ovih suludih planova”, poručuju iz Centra.
Na dnevnom redu nastavka sjednice Narodne skupštine Republike Srpske danas će se naći i Prijedlog odluke o usvajanju Prijedloga Prostornog plana područja posebne namjene Nacionalni park Sutjeska.
„Nekoliko puta smo pozvali poslanike Narodne skupštine da ne glasaju za usvajanje Prostornog plana područja posebne namjene Nacionalnog parka Sutjeska, koji podržava izgradnju malih hidroelektrana na rijekama Sutjeska i Hrčavka. Izgradnja hidroelektrana bi nepovratno ugrozila naše prvo i najveće zaštićeno područje, kao i razvoj lokalne zajednice koji bi se trebao temeljiti na prirodnim bogatstvima toga kraja“, istakla je Nataša Crnković.
Podsjetimo da je ukupno pet hidroelektrana planirano na rijekama Sutjeska i Hrčavka, koje su biseri, ne samo u okviru Nacionalnog parka, nego na međunarodnom nivou.
Crnkovićeva je za BUKU rekla da kanjone i klisure Sutjeske i Hrčavke karakteriše visok geomorfološki, ekosistemski i specijski diverzitet, pa mnogi smatraju da ova staništa imaju globalnu vrijednost, a na nivou Bosne i Hercegovine su jedan od najbogatijih i najosjetljivijih tipova ekosistema.
“Upravo u takvim refugijumima su razvojni centri flore, faune i vegetacije. Direktan uticaj hidroelektrana bi bio na populacije divokoza, svih vrsta riba, velikog broja beskičmenjaka, kao što su vilin konjici, ptica koje se gnijezde i hrane u kanjonima, medvjeda i mnogih drugih životinja, te populacija ogromnog broja endemskih i rijetkih vrsta biljaka”, objasnila je Nataša Crnković za portal BUKA.
Rijeka Sutjeska
NAJVEĆI NACIONALNI PARK U BIH
Nacionalni park „Sutjeska“ je najstariji i najveći nacionalni park u BiH koji se od svog osnivanja, 1962. godine bavi turizmom. „Sutjeska“ je po svojim prirodnim vrijednostima i ljepotama biser RS i BiH. Ovaj Nacionalni park obuhvata prostrano planinsko područje na tromeđi Bosne, Hercegovine i Crne Gore, oivičeno rijekama Pivom, Drinom, izvorišnim tokom Neretve, te planinskim masivima Bioča, Vučeva, Maglića, Volujaka, Lebršnika i Zelengore.
Površina parka iznosi 17.250 ha, od čega je preko 66 odsto pokriveno šumama, a ostatak čine livade, pašnjaci i goleti iznad gornje granice šuma. Pored toga, Nacionalni park “Sutjeska” upravlja lovištem “Zelengora, koje zahvata površinu od oko 53.240ha.
Ovaj park je dom je jednoj od dvije preostale prašume u Evropi, zvanoj Perućica. Stabla bukve, visoka i preko 60 metara, kao i endemski crni borovi rastu na liticama koje štite ovu drevnu i zaista posebnu šumu. Vodopad Skakavac se može vidjeti sa vidikovca, a o ovaj 75-metarski vodopad je sakriven masivnom zelenom šumom koja prekriva dolinu.
Rijeka Sutjeska uklesala je prelijepu dolinu u središtu parka i odvaja planinu Zelengoru od planina Maglić i Volujak. Najviši vrh Bosne i Hercegovine, Maglić 2,386 m, nalazi se u parku, na granici sa Crnom Gorom.
Sva ova prirodna ljepota ubrzo može biti narušena zbog planirane izgradnje hidroelektrana, a bitka između prirodnih bisera i planirane ekonomnske dobiti u ovom slučaju je duga i teška. Mi se možemo samo nadati da generacije koje dolaze neće tražiti od nas odgovor zašto nismo dovoljno jako čuvali ono što nam je priroda bezrezervno dala.