Do 2025. godine, usljed globalne promjene klime i rasta broja stanovništva na Zemlji, ova cifra će premašiti tri milijarde?!
Prema mišljenju eksperata, osnovna prijetnja budućih sukoba proističe iz neravnomjerne raspodjele vodnih resursa.
Minimalna dnevna potreba za vodu iznosi 20 litara po čovjeku. Ali, jedne milijarda ljudi na Zemlji ima mogućnost da koristi samo pet litara dnevno.
Deficit vode najviše se osjeća na Bliskom istoku, u Kini, Indiji, Srednjoj Aziji..
Odluka Etiopije o izgradnji brane na Plavom Nilu izazvala je nezadovoljstvo Egipta. Etiopija gradi u gornjem toku Nila veliku hidroelektranu, koja može energetski da obezbijedi i susjedne zemlje.
Za Egipat je problem u tome što je praktično 98 procenata stanovništva zemlje nastanjeno u dolini Nila. Prema tome, to nije samo pitanje proizvodnje hrane, nego i industrijske proizvodnje i nacionalne bezbjednosti.
Osnovni problem je što Nil, osim Egipta, koristi još deset zemalja Centralne i Istočne Afrike. Među njima su velike zemlje – Sudan, Etiopija, Kenija, Ruanda, Uganda, Tanzanija. Ukupni broj stanovnika ovih zemalja premašuje 300 miliona.
U Srednjoj Aziji već nekoliko godina traje spor između Uzbekistana i Tadžikistana oko rijeke Vahš – pritoke Amu Darje.
Uzbekiszanci grade na Vahši Rogunsku hidroelektranu. Tadžikistan je izričito protiv toga zbog straha od smanjenja sliva Amu Darje, što će nanijeti ogromnu štetu poljoprivredi.
Nesuglasice su poprimile takve razmjere, da se praktično ne mogu riješiti bez međunarodnog posredovanja – prenose svjetski mediji.
Prema prognozama naučnika, za 50 godina rezerve pitke vode u svijetu biće smanjene za trećinu, čak i polovinu.
To nisu samo posljedice globalne promjene klime na Zemlji, nego i neracionalne, a često i varvarske potrošnje vode.