Ova vijest sama po sebi bila bi potpuno irelevantna da se ne radi o učesnicima protesta u Banjoj Luci koji su trajali punih sedam mjeseci tokom 2012. godine tokom kojih su građani digli svoj glas protiv uništavanja zelene površine u centru grada takozvanog Picinog parka.
Prekršajne prijave koje su dobili banjalučki šetači pozivaju se na članove 106. stav 1. 109. stav 1. 237 stav 1. tačka 16 i 238 stav 1. ZOBS-a BiH a u kojima stoji da su šetali po kolovozu mimo pješačkog prelaza i svjetlosne signalizacije predviđene za pješake.
I ništa u ovim prekršajnim prijavama ne bi bilo sporno saglasni su Dražen Crnomat, Miodrag Dakić i Branislav Tešanović da ne postoji službena zabilješka MUP-a RS kao osnov za pokretanje prekršajnog postupka, koja se do detalja bavi gotovo isključivo sadržinom građanskih protesta.
„Na dvije stranice ove zabilješke teško da ćete naći nešto o samom prekršaju, ali zato možete pročitati mnogo toga o banjalučkim protestima nazvanim Park je naš. Piše tu i zašto su građani izašli na ulicu, koliko ih je na mirnim protestima bilo, gdje su se okupili, kojim putem su se kretali, da su na proteste izvodili djecu i kućne ljubimce, koristili pištaljke… i kako su se okupljali i danima prije nego što su počinili navodni prekršaj“, upozoravaju Crnomat, Dakić i Tešanović.
Banjalučki protesti, podsjećaju trojica sagovornika AA, trajali su svakodnevno mjesecima. Oni navode i da niti jedan put nisu propisno najavljeni prema Zakonu o javnim okupljanjima, ali policija nije nikada spriječila šetače da proteste održe, naprotiv, policija je obezbjeđivala kretanje šetača a posebno prilaz palati predsjednika i Administrativnom centru RS.
Dražen Crnomat u izjavi za Anadolu Agency kazao je da se u prekršajnoj prijavi MUP-a RS samo u nekoliko rečenica navodi da je bio stalno prisutan u šetnjama bez da je decidno utvrđeno kojeg datuma je hodao ulicom, prelazio je na crvenom svjetlu na semaforu, dakle nije jasno kada je izazvao prekršaj shodno odredbama Zakona o bezbjednosti saobraćaja.
„Ja sam naprosto sa još osam ljudi izdvojen iz, kako se navodi, grupe od 70 do stotinu šetača, koji su semafor prelazili na crvenom svjetlu. Zanimljivo je i da policajci koji su nas legitimisali nisu sačinili zapisnik na licu mjesta, nisu naveli koji smo to prekršaj i kojeg dana napravili. Uz to, u junu 2012. godine kada se sve to dešavalo, web portal Buka prenio je izjavu Srđana Sušnice, pripadnika MUP-a RS koji je potvrdio da je policija prema šetačima koristila sva legitimna sredstva u nelegitimne svrhe. Znači, to je bio zapravo vid zastrašivanja šetača”, kazao je Crnomat.
Prema njegovim riječima, protesti Banjalučana vezani za gradnju poslovno-stambenog objekta na prostoru Picinog parka bili su politički jer su šetači tražili da se stane u kraj kriminalnim aktivnostima ekonomskih elita koje su u uskoj sprezi s političkim elitama i gdje je teško to dvoje razdvojiti.
Stoga, podvlači Crnomat, „ovo jeste političko suđenje i u njemu ima najmanje elemenata prekršajnog postupka zbog ugrožavanja bezbjenodsti saobraćaja”.
„Čitanjem zabilješke i navodnih prekršaja za koje se terete trojica šetača jasno je da se politički prekršaj želi upakovati u saobraćajni a šetači kazniti zbog svog javno iskazanog mišljenja o kriminalu i korupciji koja stoji iza izgradnje stambeno-poslovnog kompleksa u nekadašnjem Picinom parku, a ne zato što su negdje prešli ulicu na nedozvoljenom mjestu. U prilog ove tvrdnje nije naodmet pomenuti da je famozni tajkun Mile Radišić, čovjek koji gradi pomenuti stambeno-poslovni kompleks, nedavno pravosnažno osuđen zbog nezakonitog pribavljanja zemljišta Medicinske elektronike koje je sastavni dio građevinske parcele na kojoj gradi pomenute objekte“, navode trojica Banjalučana koji će se sutra naći pred Osnovnim sudom u Banjoj Luci.
Podsjećamo, prekršajnom prijavom bilo je obuhvaćeno devet lica, od kojih je njih šest na prvom sudskom ročištu priznalo da su počinili saobraćajne prekršaje te pristali da im budu izrečene kazne.
Crnomat, Dakić i Tešanović odbili su da na osnovu ovako sročene prijave prihvate prekršajnu odgovornost.
„Ja ne znam kako je policija odabrala baš nas i zašto se referira na tri dana iz juna. Pitanje je zašto je i Miodrag Dakić obuhvaćen prijavom kada nije nikada bio legitimisan, odnosno policija njegove lične podatke koristi iz službene zabilješke nakon informativnog razgovora (4. juna 2012. godine) na koji je priveden pod sumnjom da je organizator protestnih okupljanja građana. Zato je naša borba stvar principa da se na čistac istjera zašto se sve ovo radi, jer ja jednostavno ne vidim razlog zašto se sve ovo radi, osim da je to dokaz da je sud nažalost postao instrument izvršne vlasti“, zaključio je Crnomat.