Svjedočimo li sistematskom ubijanju kulture u RS?

Ranije smo, ako ne u jednom danu, onda bar u sedmici imali najmanje dva interesantna događaja, koncerta klasične muzike, književne promocije, predstave ili slično. Institucije kulture nastavljaju da sprovode svoj program, ali jednom redovnom konzumentu kulturnih dešavanja jasno je da nema razvoja i unapređenja i da se sve radi sa minimalnim ulaganjem, tek da bi se nešto radilo.

Kulturni centar Banski dvor već godinama nema kvalitetan program. Poneki koncert koji se desi u ovoj kući kulture više je statistička greška nego redovan kulturni događaj, a ljudi koji vode ovu instituciji i oni koji je finansiraju kao da nisu zainteresovani za njeno poboljšanje.

O filmu smo već odavno prestali pričati, a osim filmskih festivala koji su uz velike poteškoće održani u godini koja je iza nas, nismo imali druge događaje u čijem fokusu bi bio film. Nekada smo tokom godine imali i po nekoliko interesantnih filmskih revija, pa smo imali priliku da pogledamo najnovija ostvarenja češke, ruske, slovačke ili italijanske kinematografije. Udruženja koja u okviru svog rada imaju održavanje određenih kulturnih aktivnosti na izmaku su snaga zbog borbe sa finansijama. Kulturni radnici se trude da održe u životu ovo malo kulture što imamo, ali to jednom gradu koji pretenduje da bude evropski nije dovoljno, odnosno ne može biti dovoljno!

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

„Kulturna“ 2014. godina počela je otkazivanjem novogodišnjeg koncerta od strane Filharmonije u Banjaluci. Iz Filharmonije su saopštili da je uprava Filharmonije odlučila da otkaže novogodišnji koncert zbog toga što Ministarstvo prosvjete i kulture RS nije izmirilo finansijske obaveze za koncert koji je u decembru prošle godine održan pred prepunom Koncertnom salom u Banskom dvoru u Banjaluci, a samim tim i zbog neizvjesnog izmirenja finansijskih sredstava za novogodišnji koncert od strane Ministarstava.

„Očekujemo da će resorno ministarstvo prepoznati potrebu za kulturnim manifestacijama poput novogodišnjeg koncerta Filmarmonije, te da će u budućnosti podrška biti adekvatna“, saopšteno je iz uprave banjalučke Filharmonije.

Iz resornog ministarstva su odgovorili da oni ne žele da prihvate odgovornost za neodržavanje koncerta.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Još jedno Udruženje koje se bori za opstanak u ovim teškim okolnostima jeste Udruženje muzičkih umjetnika RS.

Sanja Šeranić, predsjednica Udruženja muzičkih umjetnika RS, pita se na koji način je kultura u RS zakoračila u 2014. godinu.

„Kultura je način življenja, stil života jedne društvene zajednice, a kulturna scena bi trebala biti živi proizvod te iste društvene zajednice. Mislim da bismo već danas mogli uraditi obdukciju kulturne scene u Republici Srpskoj! Ona je umrla, samo nisam sigurna kome bismo trebali izjaviti saučešće, ko je ožalošćena porodica? U protekloj godini počelo je sistemsko uništavnje osnovnih alatki kulture, počelo je gašenje, jedna po jedna grana umjetnosti se gasi. Prvo je ubijena filmska industrija u Republici Srpskoj – beba, koja još nije ni prohodala, ubilo ju je Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske, odnosno izdvajanje sredstava u iznosu od nula konvertibilnih maraka namijenjenih za njen razvoj“, rekla je Šeranićeva za BUKU.

Istakla je da je sljedeća na listi stradanja umjetnička muzika, a koja će još grana umjetnosti osvanuti sa čituljom u novinama, ostaje da vidimo. Šeranićeva kaže da je Udruženje muzičkih umjetnika Republike Srpske od svog nastanka, od 2008. godine, u prosjeku na godišnjem nivou organizovalo od 25 do 35 koncerata na prostoru BiH i Srbije, većinom u Republici Srpskoj.

 

Priča o tangu sa Stefanom Milenkovićem u organizaciji UMU RS

 

„Nažalost, 2013. godine organizovali smo ukupno samo 5 koncerata, što je i do 6 puta manje od našeg dosadašnjeg prosjeka. Zašto? Zato što nismo imali sredstva. Ministarstvo prosvjete i kulture RS za naš projekat za koji smo potraživali 40.000 KM, dodijelilo nam je svega 5.000 KM za cjelogodišnji rad, iako smo tražeći na uvid izvještaj stručne komisije koja je odlučivala o raspodjeli sredstava uvidjeli da nam je ta ista stručna komisija dodijelila 27.000 KM. Kako je resorni ministar i njegov tim došao sa predloženih 27.000 KM na odobrenih 5.000 KM za nas je ostalo misterija“, objašnjava ona i dodaje da iako su se bunili i tražili odgovor na ovo pitanje, nisu ga dobili.

„Moram napomenuti da ni ovih sirotih 5.000 za umjetničku muziku još uvijek nam nije uplaćeno iako je to projekat iz 2012. godine, te i ovih 5 koncerata koje smo realizovali, platili smo mi (rukovodstvo UMURS-a) od našeg privatnog novca, te na ovaj način očuvali postojanje UMURS-a, nadajući se da će nam novac biti refundiran, ako ništa ’jednog dana’. Naravno da smo se i zapitali zašto uopšte sve to radimo? Valjda zato što još uvijek nismo spremni prihvatiti činjenicu da je Udruženje muzičkih umjetnika RS, naša organizacija koju smo napravili prije šest godina kao mladi, tek svršeni studenti, sada na samrti, pa se i dalje borimo da ju oživimo. Samo do kada!?“, kaže Šeranićeva.

ŠERANIĆ: SCENA JE UMRLA

Šeranićeva dodaje da su iz biznis sektora prije nekoliko godina obezbjeđivali sredstva za bar sedam ili osam koncerata godišnje, a ove godine, imajući u vidu da gotovo niko ne posluje pozitivno, nisu uspjeli obezbijediti sredstva niti za jedan koncert.

„Nemamo se čime pohvaliti u 2013. godini. U Banjaluci, kulturnom središtu RS, u protekla tri mjeseca građani nisu imali priliku poslušati dobar, kvalitetan koncert umjetničke muzike, izuzimajući koncerte učenika Muzičke škole i pokoji koncert postojećih gradskih horova, koje smo imali priliku čuti mnogo puta do sada. Da čujemo nešto novo, drugačije, nismo imali priliku. Prosto, scena je umrla, ništa se ne dešava, a javnost se lako zaslijepi spektakulizirajući jedan koncert naše Banjalučke filharmonije u Skupštini Grada Beograda. Pa, da li nam je to dovoljno? Mislim da je odgovor jeste, dovoljno nam je“, zaključuje Šeranićeva.

Kaže da smo sistematski ubijeni i da nam je ubijena svijest. „Ubijena nam je potreba za umjetničkim proizvodom, a samim tim, ubijena nam je potreba da mislimo, da želimo, da tražimo, da se bunimo. I da, i mrvica nam je dovoljna! Ne moram izvesti zaključak kome najviše odgovara narod koji se ne buni, ne traži, ne misli“, kaže naša sagovornica.

O planovima za budućnost, Šeranićeva ne može govoriti, jer kaže da sve što je rekla svjedoči o tome da je u Republici Srpskoj nemoguće planirati. Prema riječima predsjednice udruženja, UMURS je 2014. godinu dočekalo sa potisnutim ogorčenjem, bez mnogo vjere. Ipak, i dalje vjeruju u reanimaciju naše kulturne scene i nadaju se da neće morati izraziti saučešće, jer je trenutna ožalošćena porodica, baš onakva kakvu je Nušić opisao u istoimenom djelu.

Dejan Zorić iz Gradskog pozorišta Jazavac rekao je da je prošla godina za ovu pozorišnu kuću bila od presudnog značaja.

„Nakon par godina krize, uspjeli smo uspostaviti saradnju sa Mikrofinom, koji je pristao biti i generalni sponzor pozorišta. Što se tiče resornih institucija, Jazavac ima prilično dobru saradnju sa Gradom Banja Luka, kao i sa Ministarstvom porodice, omladine i sporta, koji nas podržavaju u skladu sa današnjim teškim stanjem. Ministarstvo prosvjete i kulture ne prepoznaje naše aktivnosti i sa njima nemamo bukvalno nikakav odnos već duži niz godina“, kazao je Zorić za BUKU.

Za tekuću 2014. Godinu, imaju plan i dalje paralelno razvijati 4 programa: Večernju scenu, dječiju JUHU scenu, Studio Jazavac i Festival mladog glumca ZAPLET.

OBILJEŽAVANJE 100 GODINA OD POČETKA PRVOG SVJETSKOG RATA

Danijela Pavlović, načelnik Odjeljenja za savremeno stvaralaštvo i kreativne industrije u Ministarstvu prosvjete i kulture RS,
rekla je da ukupan budžet Ministarstva za kulturu u 2014. godini iznosi 13.979.000,00 KM, a novac je raspoređen prema sljedećim stavkama: budžet institucija kulture – 11,563,000.00, tekući grantovi kulture za nacionalne manjine – 30,000.00, tekući grantovi kulture – 500,000.00, kapitalni grantovi za uređenje S.P. Donja Gradina – 100,000.00, finansiranje projekata za kulturu u skladu sa Zakonom o igrama na sreću – 119,000.00, Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog  i prirodnog nasljeđa –  811,000.00, Arhiv Republike Srpske – 856,000.00).

„Ukupan budžet za kulturu u 2013. godini na osnovu Odluke o Rebalansu budžeta Republike za 2013. godinu iznosio je 14,074,800.00 KM. Ukupan budžet za tekuće grantove kulture u 2014. godini koji se raspoređuje za programske aktivnosti kulturnim subjektima koji svoje programe/projekte prijavljuju na godišnji konkurs Ministarstva jednak je prošlogodišnjem i iznosi ukupno 500.000 maraka“, rekla je Pavlovićeva za BUKU.

Objasnila je da je Ministarstvo vršilo isplate po prošlogodišnjem konkursu u skladu sa operativnošću budžetskih sredstava i da još uvijek nije isplatilo sva sredstva.

„Inače, redovno se dešava da se dio ovih obaveza, iz proceduralnih razloga, prenosi u narednu godinu. U skladu sa procedurom, svi iznosi preko 5.000 KM uplaćuju se u dvije tranše, tako da se isplata druge tranše ne vrši dok organizatori ne opravdaju sredstva iz prve tranše, a Ministarstvo usvoji izvještaj o namjenskom utrošku sredstava. Svakako, sve neizmirene obaveze plaćanja proistekle po prošlogodišnjem konkursu biće izmirene, u skladu s raspoloživim sredstvima“, rekla je Pavlovićeva.

Ministarstvo prosvjete i kulture podržalo je putem prošlogodišnjeg konkursa za sufinansiranje projekata/programa iz oblasti kulture ukupno 232 projekta.

„Od toga, 17 projekata iz oblasti pozorišne produkcije, pet pozorišnih manifestacija, četiri filmska festivala, 16 književnih manifestacija, iz likovne djelatnosti 10 izložbi i multimedijalnih projekata, te četiri likovne kolonije, 37 programa i manifestacija kulturno-umjetničkih društava u Republici Srpskoj, 21 projekat muzičke i muzičko-scenske djelatnosti, te 27 projekata kulturno-umjetničkog stvaralaštva nacionalnih manjina u Republici Srpskoj, i to ukupnim iznosom od 490.000 maraka“, rekla je Pavlovićeva.

Dodala je da je za pozorišne manifestacije odobreno ukupno 39,000 KM, za projekte iz oblasti pozorišne produkcije 34,500 KM, za filmske festivale 55,000 KM, za izložbe i manifestacije iz likovne i primijenjene umjetnosti i multimedijalne umjetnosti 42,000 KM, za projekte iz oblasti muzičke i muzičko-scenske djelatnosti 109,500 KM, za projekte kulturno-umjetničkih društava 114,500 KM, za književne manifestacije 65,500 KM, te za projekte kulturnog stvaralaštva nacionalnih manjina 30.000 KM.

„Za razliku od prošle godine, ove godine je raspisan konkurs za otkup knjiga objavljenih u Republici Srpskoj 2012. i 2013. godine. Posebna pažnja ove godine biće posvećena obilježavanju 100 godina od početka Prvog svjetskog rata. Sve ustanove kulture rade na pripremi aktivnosti koje će biti sastavni dio njihovog plana i programa rada koje se odnose na ovaj veliki događaj. Neki projekti i programi će se vjerovatno realizovati sa srodnim institucijama u Srbiji“, istakla je Pavlovićeva.

BANJALUČKA FILHARMONIJA

U vezi sa otkazivanjem novogodišnjeg koncerta Filharmonije u Banjaluci, pomenutim na početku teksta, iz resornog ministarstva kažu da su putem redovne procedure javnog konkursa za 2013. godinu odobrili Banjalučkoj filharmoniji iznos od 25.000,00 KM.

 

Kulturni centar Banski dvor

„U skladu sa zakonskom procedurom, prije potpisivanja ugovora tražen je detaljan plan aktivnosti, tačan repertoar, broj muzičara, detaljan budžet u cilju definisanja troškova i namjenskog utroška budžetskih sredstava. Tražena dokumentacija dostavljena je nakon puna četiri mjeseca, te zbog neblagovremenog dostavljanja ozbiljno ugrozila cjelokupnu proceduru isplate. Ministarstvo je tom prilikom ponudilo isplatu cjelokupnog iznosa, što je podrazumijevalo realizaciju planiranih aktivnosti i tokom 2014. godine“, rekli su iz Ministarstva prosvjete i kulture.

Dodali su da prolongiranjem roka i realizacijom aktivnosti tokom 2014. godine, Banjalučka filharmonija ne bi imala pravo prijave na novi javni konkurs za 2014. godinu, jer ne bi bila u mogućnosti dostaviti izvještaj o namjenskom utrošku sredstava za proteklu godinu.

„Zbog toga se ovo udruženje odlučilo na smanjenje iznosa u skladu sa realnim mogućnostima realizacije planiranih aktivnosti i planiranja nove koncertne sezone. Ministarstvo prosvjete i kulture i Udruženje građana ’Banjalučka filharmonija’ potpisali su ugovor o sufinansiranju dva koncerta, i to koncerta u decembru i Novogodišnjeg koncerta, krajem novembra 2013. godine“, objasnili su iz Ministarstva.

Na kraju kažu da će se sve druge isplate vršiti u skladu sa iznosima definisanim potpisanim ugovorima.

O aktivnostima i događajima iz oblasti kulture u Banjaluci svjedočićemo tokom cijele godine, a da li će kulturna scena uspjeti da se malo razbudi iz dužeg „zimskog sna“, ostaje da vidimo.

 

Vezan tekst

BUKA intervju: Goran Dujaković – Kinematografija u RS ne postoji

 

 

 

 

 

 

 

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije