Onima koji više nisu u stanju da otplaćuju stambene kredite za stan u kojem žive, banke bi trebalo da otpišu deo ili čak celokupni iznos potraživanja, a bankama bi za taj iznos bilo smanjeno oporezivanje, pa će država platiti i manje poreza na dobitak.
Na dobitku će biti i dužnici prema javnim poduzećima i komunalnim društvima i telekomima. Dugovi će biti otpisani onima koji duguju iznose od 2000 kuna, a koje javna poduzeća i komunalci već godinama pokušavaju da naplate prinudnim naplatama.
Način je već predivđen donošenjem izmena Zakona o porezu na dobit, koji je išao uporedo sa budžetom za 2014. Sve bi to bar malo trebalo da olakša poziciju građana koji, zbog neplaćenih računa, sve više završavaju u blokadama i izvršnjima.
Promena će, kako se najavljuje biti I kod poreznika. Naime, oni građani, ali zanatlije I “slobodnjaci”, koji državi na ime poreza duguju određene iznose, doći će na svoje jer će im taj dug, uz pretpostavku da ga nisu u stanju platiti, ili da bi troškovi njegove naplate bili veći od koristi koju bi država od toga imala, biti “očišćen” iz poreskih knjiga.
To, naravno, ne znači da će on automatski biti brisan, nego će se voditi izvanbilančno, pa kad u nekom trenutku od države budu tražili neku uslugu, poreznici će ih uvek moći podsetiti da imaju nepodmirena dugovanja prema državi.
Akcija smanjivanja nelikvidnosti građana, u planu ministra financija Slavka Linića, teška je 22,6 milijardi kuna. Toliko, naime, iznose nepodmirene obveze građana raznim poveriocima, zbog čega je, prema Fininim podacima, do kraja oktobra u blokadi završilo više od 290.000 građana.
“Nelikvidnost firmi pada, ali raste nelikvidnost građana. Nakon pet godina krize, brojni građani postali su nelikvidni i mi ćemo im ovim instrumentom pokušati da pomognemo”, rekao je listu izvor blizak vladi.
I ministar Linić je jučer istakao da je sada cilj “pomoći građanima”.
Dugovi građana koji su nenaplativi čine gotovo polovinu od oko 50 milijardi kuna teškog tereta nelikvidnosti u zemlji.
Pritom svaki od prvih pet dužnika duguje više od 100 miliona kuna.
Istini za volju, u mnogim slučajevima dugovi koji pritiskaju, ali i privrednike i slobodna zanimanja, više nisu naplativi jer ih je ”pojelo” zastarevanje.
U mnogim slučajevima je i nejasno kako naplatiti dugovanja. Neke od tih ”škakljivih” situacija obuhvataju one u kojima je, na primer, zanatlija zatvorio radnju, a iza sebe ostavio dugove.