Predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić je, u obraćanju parlamentu RS, tokom rasprave o Prijedlogu ekonomske politike RS za narednu godinu, istakla da će sindikalci uputi zahtjev za povećanje najniže plaće u RS.
“U realnom sektoru plaća se svela na 370 KM i to već nekoliko godina, a od tog iznosa se ne može živjeti. Svi su nešto dobili u ovoj ekonomskoj politici i budžetu RS, osim radnika” – navela je Mišić i dodala da nije dobro suprostavljati radnike kada su u pitanju plaće, te ih nazivati “neradnicima”, već im se moraju zadržati sva stečena prava.
Ukazala je i na veliku nezaposlenost u RS, čija je stopa 39,3 posto, a da se procjenjuje da između 60.000 do 80.000 radi „nacrno“, dok je prosječna plaća svakog mjeseca sve manja, a troškovi života više od duplo veći od te zarade.
Ni predsjednik Konfederacije sindikata RS Obrad Belenzada nije ubijeđen da će najavljene mjere Vlade RS-a dovesti do većeg rasterećenja privrede.
“Nije rasterećenje privrede samo 200 KM neoporezivnog dijela ličnog dohotka” – rekao je Belenzada podsjetivši i da su radnici u privredi najugroženija kategorija stanovništva, a da je zadnji put cijena rada u privredi povećana još 2006., dok su istovremeno rasli troškovi života.
I to, kaže, nije dobro, jer ima i onih koji nisu primili i do 30 plaća, a i kada ih prime one su minimalne.
“Ti radnici, koji treba da pokreću RS, su ugroženi” – naglasio je Belenzada i naveo da mali broj radnika u privredi ne mogu „nositi“ razvoj RS-a.
Ukazao je također i na smanjen broj preduzeća koja rade u RS-u, te pozvao Vladu RS-a da radi na rješavanju ovih problema.
Predsjednik Privrede komore RS Borko Đurić ističe da su sugestije privrednika uvažene, jer prvi put nisu predložena nova opterećenja realnog sektora, već se nekim mjerama predviđa i rasterećenje tog sektora.
Đurić kaže da su zacrtani ciljevi ekonomske politike prihvatljivi, jer se u prvi plan stavlja povećanje privredne aktivnosti i rast zaposlenosti, te povećanje konkurenosti i smanjenje nelikvidnosti realnog sektora, ali je i pozvao Vladu da predloži mjere izlaza iz krize domaće privrede, jer će u suprotnom ona postati trajna kategorija.
Ipak, ukazao je na nepovoljnu strukturu BDP-a, jer u njemu najveći udio ima trgovina, a tek na četvrtom mjestu je prerađivačka industrija, a ukazao je i na visoku nezaposlenost i potrebu da se stvore uvjeti za nove projekte i privlaćenje domaćih i stranih investitora te ukidanje administrativnih barijera.
U Skupštini RS samo su poslanici vladajuće većine, jer je opozicija i danas napustila sjednicu parlamenta nezadovoljna jer se o ovom važnom dokumentu raspravlja bez direktnog televizijskog prijenosa i nakon što je usvojen budžet prije rasprave o ekonomskoj politici.