Osnivač “Vikiliksa” Džulijen Asanž, koji već duže vrijeme boravi u ambasadi Ekvadora u Londonu, ocenio je da se sloboda i bezbjednost ne isključuju, a da je u SAD potreba za bezbednošću zloupotrijebljena.-
Ne postoji niti jedna konflikt između slobode i bezbjednosti. To je samo izgovor, od koga profitira bezbednosna industrija – kazao je on u intervjuu bečkom dnevniku “Kronen cajtung”.
Sve nezavisne zemlje moraju biti spremne na borbu, potrebna im je vojska, odbrambena industrija i obaveštajna služba, ali SAD su to zloupotrebile, dodao je Asanž.
Prema njegovim riječima, u SAD postoji 5,5 miliona ljudi koji imaju pristup tajnim državnim bezbjednosnim informacijama i pravo da koriste ograničavanje sloboda. To je, kako je ocijenio, neproporcionalno.
Asanž je istovremeno kritikovao “velike” medije istakavši da su korumpirani, jer imaju mnoge interese, a izdavači moraju da čine ustupke da bi sjedili za stolom sa važnim ljudima. To se, kako je podvukao, problem “Njujork tajmsa”, “Gardijana” i većine velikih medija.
Upitan da li je sve što je učinio bilo vredno toga da mora da živi u ambasadi Ekvadora u Londonu Asanž je kazao da bi ponovo učinio isto.
– Ako se neko suprostavi američkom bezbednosnom kompleksu onda mora da se suoči sa posljedicama – poručio je on.
Asanž je kazao da je naravno teško kada se svakog dana probudi između istih zidova, ali je dodao da može mnogo i neometano da radi.
– Zatvoriti me ovde i natjerati me da radim je bio kontraproduktivan potez. Imam podršku iz celog svijeta. Koliko god se ovo smatralo zatvorom, i vi živite u zatvoru, a moj je bolji nego vašeg. Ovde me barem ne prati policija – naglasio je on.
Asanž je potvrdio da je u kontaktu sa Edvardom Snoudenom, rekavši da je samo “danas postavio šest njegovih novih snimaka”.
– Komuniciramo. On još uvek ima strahuje za svoju bezbjednost. SAD su postale mjesto na kojem ljudi više ne mogu zatražii azil, već ljudi odatle moraju da traže azil – istakao je on.
Takođe Asanž je kritikovao i film o njemu, koji se, kako je rekao, oslanja na dvije najnegativnije knjige koje su o njemu napisane.
Upitan kako vidi svijet za deset godina, i naravno sebe, Asanž je rekao da se radi o vremenu koje je veoma zanimljivo, jer se zapadna civilizacija nalazi na prekretnici.