Govoreći kao uvodničar na sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 o temi “Implementacija odluke Sejdić-Finci u procjepu etničkog i građanskog”, Lagumdžija je rekao da se sada postavlja pitanje kako uspjeti doći do rješenja, koje će dati šansu da se građansko i nacionalno počnu susretati kako bi BiH ulaskom u Evropsku uniju bila država kakva zaslužuje da bude.
“To je država kao svaka u Evropi, u kojoj sasvim prirodno, pripadnici svih etničkih grupa i oni koji ne spadaju u kategoriju konstitutivnih naroda uživaju ista prava”, pojasnio je Lagumdžija.
Posebnu važnost Lagumdžija pridaje onome “šta je danas moguće”, a to je da li ostati u statusu quo, koji mnogi priželjkuju, ili napraviti pomak u kojem će se zadovoljiti suština odluke Sejdić-Finci.
“Odluka treba biti pravno čista, zadovoljavati u potpunosti vrijednosti Evropske unije, i što je najvažnije, da zadovoljava vrijednosti na kojima treba da počiva jedna drugačija, nova, a istorijski poznata Bosna i Hercegovina. Svaki ustav je odraz političke volje, koja se nalazi u Parlamentu BiH, i ta politička volja je danas većinska da bi zadržala status quo. Ili da bi još jače pocrtala segregaciju umjesto saradnje u BiH”, istakao je Lagumdžija.
Kada se govori o političarima, tj. politikama u BiH, nastavio je Lagumdžija, radi se o dvije vrste, jednoj politici koja nastoji da i dalje dominira nacionalno i da objektivno institucionalizira kroz odluku Sejdić-Finci podjele u društvu i jasno je da se takve politike mogu identifikovati sa imenom i prezimenom ljudi.
“S druge strane, imate politike i ljude koji pokušavaju da otvore proces integriranja BiH, koji za cilj imaju BiH kao civilno i građansko društvo u kojem se uvažavaju temelji ove zemlje nastali na ZAVNOBiH-u. Imamo dvije suprotstavljene politike i prirodno je da one ne mogu imati zajedničku viziju u mjeri u kojoj se ne pokušava praviti dogovor da napravimo neku vrstu kohabitacije između te dvije vizije”, pojasnio je Lagumdžija, dodavši da sada treba uvesti “građansko u zemlju koja je u Dejtonu postavljena na krive noge”.