“Da, znala sam da sam u trci, ali nikada nisam ni pomislila da ću je
osvojiti”, kazala je u telefonskoj izjavi za kanadsku televiziju CBC.
Ona je ispričala da ju je probudila njena ćerka sa vešću da joj je
Švedska akademija dodelila prestižno priznanje. Šanse da dobije nagradu,
Alis Manro je, kako je rekla, uvek doživljavala kao “jedan od onih
pukih snova koji mogu, ali se skoro nikad ne ostvare”.
Nobelova
nagrada će, po svemu sudeći, biti kruna njene spisateljske karijere,
budući da je Alis Manro u junu izjavila kanadskim medijima da “vjerovatno
više neće pisati”.
Stalni sekretar Švedske akademije Peter
Englund naveo je da nije uspio da stupi u kontakt sa njom, ali da joj je
ostavio poruku na “sekretarici”.
“Bavila se jednom umjetničkom formom, kratkom pričom, koja teži da
bude u sjenci romana, i dovela ju je skoro do savršenstva”,
prokomentarisao je Englund u izjavi za AP.
Među prvima koji su
reagovali na vijest o dodjeli nagrade bila je njena zemljakinja Margaret
Atvud, takođe poznata književnica i jedna od kandidatkinja za Nobela,
koja je putem Tvitera izrazila svoje oduševljenje: “Ura! Alis Manro je
osvojila Nobelovu nagradu za književnost za 2013”.
Alis Manro,
koju je Nobelov komitet opisao kao “majstora kratke priče”, 13. je žena
koja je osvojila ovo prestižno priznanje od kada je ustanovljeno prije 112
godina.
Prethodne dobitnice su Njemica Herta Miler (2009),
Britanka Doris Lesing (2007), Austrijanka Elfride Jelinek (2004),
Poljakinja Vislava Šimborska (1996), Amerikanke Toni Morison (1993) i
Perl Bak (1938), Južnoafrikanka Nadin Gordimer (1991), Šveđanke Neli
Saks (1966) i Selma Lagerlef (1909), Čileanka Gabrijela Mistral,
Norvežanka Sigrid Undset (1928) i Italijanka Gracija Deleda (1926).