Bh. političari nisu postigli dogovor o provođenju presude Suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu Sejdić-Finci koji je neophodan kako bi se odblokirao evropski put zemlje.
Evo šta su kazali nakon još jedne neuspješne runde pregovora u Briselu.
Lagumdžija: Bio sam glasan jer sam branio principe BiH, ali i jasan
Nekim od učesnika nije baš najjasnije šta je predloženo na današnjem sastanku u Briselu te je to razlog zašto Evropska komisija treba da izađe s jednim jasnim i preciznim papirom, kazao je u izjavi za Agenciju Fena predsjednik Socijaldemokratske partije BiH (SDPBiH) Zlatko Lagumdžija.
Pojasnio je da Evropska komisija “na sto” stavila prijedlog koji je neka vrsta refleksije onoga što oni vide kao neku vrstu rješenje.
“Istina, nije ponuđeno ništa na papiru, ali nam je saopšteno u bilateralnim sastancima koji su uslijedili nakon zvaničnog dijela sastanka”, kazao je.
Lagumdžija najvažnijim ocjenjuje činjenicu da je danas jasno rečeno da suština presude mora biti zadovoljena.
“Rekli smo da hoćemo da budemo dio rješenja, a ne problema, a rješenje je sve ono što otvara vrata Evropske unije i uvođenju evropskih vrijednosti u Ustav BiH i što samo po sebi pokreće daljnu integraciju BiH. Trebamo biti oprezni, rješenja do kojih se dođu moraju biti pravno čista i svjesno definirana s pečatom Evropske unije i u pravnom i u političkom smislu kako bi bio otvoren proces integracije u EU, ali i integracije same BiH na način da se vratimo suštini presude i ustavno pozicioniramo mirenje građanskog i nacionalnog”, istakao je.
Tokom sastanka, potvrdio je, bilo je različitih ideja te je uputio zahvalnost komesaru Štefanu Fueleu na trudu koji je uložio i koji će, vjeruje, biti nastavljen u cilju definiranja prijedloga EK za rješenje ovog pitanja.
“Vjerujem da je ovo prijelomna tačka u procesu nove suradnje i kooperacije među nama, mada su pojedini mediji, pa i učesnici, danas radije akcentirali tačke sukoba i konfrontacije”, naglasio je.
Komentirajući navode pojedinih medija o načinu komunikacije kazao je da je prirodno da u procesu čuvanja principa i budućnosti BiH nekada dođete u sukob i konfrontaciju, ali “opet i samo u funkciji stvaranja pretpostavki za dalju suradnju i kooperaciju”.
“Ako sam nekada, u odbrani principa i budućnosti BiH, bio previše glasan, precizan i energičan nego što je to godilo nečijim ušima…. Možda mi je žao što sam ih doveo u zabludu. U svakom slučaju mi je drago što sam bio vrlo jasan”, kazao je.
Kada su u pitanju IPA fondovi, Lagumdžija je podsjetio da nije u pitanju nikakva nova informacija i da se znalo da će biti pokrenut proces za suspenziju fondova ukoliko se ne dođe do rješenja.
“Zaustavljanje implementacije pomoći EU kroz određene fondove je još uvijek stvar koja je u toku i ukoliko bude postignut kapitalan dogovor u narednih nekoliko dana, vjerujem da će to biti riješeno”, istakao je.
Smatra da, ukoliko rješenje ne bude postignuto u narednih nekoliko dana, “problem BiH neće biti nekoliko fondova već će se BiH naći u mnogo većim nevoljama”.
“Ukoliko ne bude rješenja, ući ćemo u jednu negativnu spiralu zaustavljanja evropskog puta i konfrontacija unutar zemlje, a što želimo na svaki mogući način da spriječimo. Ne želim da se pomirim s tim da su fondovi izgubljeni za nas i vjerujem da će nam oni, u mjeri u kojoj nađemo rješenje, na fleksibilan način biti i dalje pristupačni”, zaključio je Lagumdžija.
Radončić: U Briselu nije bilo nikakvih “bengalskih tigrova” koji su se borili za BiH
Sudeći prema izjavama predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića i predsjednika Stranke za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića, nakon sastanka u Briselu čelnici sedam bh. političkih stranaka nisu puno bliži dogovoru o provedbi presude Sejdić-Finci.
Kako su Čović i Radončić kazali na zajedničkoj konferenciji za novinare održanoj u sjedištu HDZ-a BiH u Mostaru, svi scenariji su mogući, od toga da se vrlo brzo dogovori rješenje provedbe presude Međunarodnog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci do vraćanja čitave priče na početak.
“Ono što je po meni dobro je to što je gospodin Füle (povjerenik za proširenje EU) izrazio dobru volju da u sljedećih nekoliko dana sroči dokument, prijedlog ili inicijativu, na osnovu onoga što je čuo od svih nas, što bi bio inicijalni dokument prihvatljiv za sve”, kazao je Radončić.
Dodao je kako je u Briselu usmeno predstavljen prijedlog Evropske komisije, koji predstavlja svojevrsni kompromis svih sudionika razgovora o provedbi presude Sejdić-Finci, ali da su predsjednici svih stranaka insistirali na pisanom dokumentu.
Čović : Za nas je prijedlog prihvatljiv, ako smo ga razumjeli
Prema Čovićevim riječima, za HDZ BiH, onako kako ga je on shvatio, taj prijedlog je prihvatljiv.
“Ideja je iznesena samo usmeno, a u raspravi o tako ozbiljnoj temi uvijek postoji stotine sitnih nijansi koje mogu biti problem. Zato smo kazali: ‘Dajte da sve to stavimo na papir da znamo svi jednoznačno o čemu razmišljamo’. Ali, barem onako kako sam ja shvatio sadržaj, ima dosta toga što je HDZ-u BiH prihvatljivo”, kazao je Čović.
Radončić je kazao kako je u ovom trenutku važno ne praviti “atmosferu kataklizme”: “Ako u narednih desetak dana mi to ne provedemo, mi ćemo se kao zemlja sigurno suočiti s određenim sankcijama, koje neće biti trajnog tipa. (…) Pregovori će se nastaviti u drugom kapacitetu, u nekoj drugoj formi, i mislim da građane ne treba plašiti da će nastati katastrofa, ako se ovo na završio u sljedećih deset dana”.
Bevanda : Upitno je 140 miliona Eura!
Govoreći o mogućim sankcijama Evropske unije, predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda, koji je također prisustvpvap konferenciji za novinare, kazao je da je inicijalno upitno 47 miliona eura iz pretpristupnih fondova, a potencijalno ukupno 140 miliona eura.
Na pitanje novinara da prokomentira izjavu prvog čovjeka SDP-a BiH Zlatka Lagumdžije, koji je kazao da se u Briselu borio za BiH, Radončić je kazao kako u Briselu nije bilo “nikakvih bengalskih tigrova koji su se borili za BiH”.
“Sve delegacije koje su bile tamo, i SDA, i SBB-a, i dva HDZ-a, pa ako hoćete i ljudi iz Republike Srpske, vodili su bitku za BiH. Ovdje se ne radi o tome da neko vodi borbu protiv BiH, nego način na koji neko doživljava BiH i odnose unutar nje. U tom smislu, proglašavati sebe šampionom patriotizma je stvar koju skromni i pametni političari ne rade”, kazao je Radončić.
Odgovarajući na isto pitanje, Čović je rekao kako je “još prerano za predizbornu kampanju i pozivanje ljudi na patriotizam i viteške borbe za BiH”.
Dodik: Potvrđena uspješnost politike Republike Srpske
Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik izjavio je Srni da je na današnjem sastanku lidera političkih partija iz BiH sa predstavnicima EU u Briselu potvrđena uspješnost politike koju je Srpska konstantno vodila u vezi sa odlukom “Sejdić-Finci” i mehanizmom koordinacije.
“Današnji sastanak je potpuna afirmacija stavova Narodne skupštine Republike Srpske od prije nekoliko dana i mi u tom pogledu ne možemo da budemo nezadovoljni, jer smo definitivno završili poslove u vezi sa ta dva važna pitanja”, istakao je Dodik, koji je i predsjednik Republike Srpske.
On je u telefonskoj izjavi Srni iz Brisela rekao da je danas bilo jasno da federalni partneri, manifestujući dijametralno suprotne stavove, nisu ispunili osnovni zadatak sa sastanka održanog 1. oktobra.
“Ono što nije dobro jeste činjenica da smo mi u Republici Srpskoj zavisni od Federacije koja je godinama unazad uvijek uspijevala da svoje unutrašnje raskole i probleme nametne na nivo BiH i tako vuče Republiku Srpsku da daje neki benefite. To, naravno, nije prošlo i nikada više neće ni proći, tako da je zaključak današnjeg sastanka isključivo vezan za činjenicu da federalni partneri moraju da se vrate u Sarajevo i tamo razgovoraju”, istakao je Dodik.
Predsjednik SNSD-a je naglasio da federalni partneri treba da postignu dogovor, a onda da pozovu predstavnike Srpske i Evropske komisije kako bi promovisali cjelovit model koji podrazumijeva i ranije dogovorene stavove o direktnom izboru za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske i Srpskoj kao jednoj izbornoj jedinici.
“Na današnjem sastanku je rečeno da postoji mogućnost preduzimanja određenih mjera prema BiH, što znači da bi i Republika Srpska imala negativne odjeke tih mjera. U svakom slučaju vidjećemo šta to znači i onda ćemo zauzeti jasne stavove o tome”, rekao je Dodik.
On je poručio da Republika Srpska nije spremna da bude kolateralna šteta, jer ne može biti odgovorna za nepostojanje dogovora u Federacije.
“To nije prvi put da se tako nešto dešava. Prije nekoliko godina je MMF, zbog nemogućnosti Federacije da riješi neka pitanja, obustavio aranžmane, a sada nam se dešava nešto slično”, ocijenio je Dodik.
On je naglasio da Republika Srpska nastavlja da koncipira svoje politike na jasan, transparentan, zakoniti i ustavan način u skladu sa Dejtonskim sporazum. “To će ostati osnova naše politike i dalje”, zaključio je predsjednik Srpske.
Džaferović : Rješenje presude “Sejdić-Finci” uskoro se može postići
Današnji sastanak bh. lidera u Briselu nije uspio jer nije postignut zajednički stav oko rješenja koje bi značilo implementaciju presude Sejdić-Finci, kao niti oko definiranja mehanizma koordinacije – istaknuo je za Agenciju Fena potpredsjednik Stranke demokratske akcije Šefik Džaferović.
Džaferović, član delegacije SDA u Briselu koju je predvodio zamjenik predsjednika SDA Bakir Izetbegović, naglasio je da su prema BiH sada pokrenuti mehanizmi suspenzije IPA fondova, što se inače čini ukoliko država ne ispuni obaveze prema Evropskoj uniji.
“Riječ je o mehanizmima koji nastupaju ukoliko država ne ispuni obaveze, što mi i nismo učinili. Ti mehanizmi se pokreću, ali oni mogu biti obustavljeni onog momenta kada ispunimo obaveze. Što ih prije ispunimo, to bolje”, kazao je.
Džaferović naglašava da je u Briselu rečeno kako BiH mora odmah riješiti pomenuta dva pitanja, te da su u pitanju sati, a ne dani ili neki duži rokovi.
Podcrtao je da su predstavnici Evropske komisije ponudili model za implementaciju presude Sejdić-Finci koji predstavlja refleksiju svih dosadašnjih razgovora bh. lidera.
“To nije njihov model, ali su ga oni iznijeli. Još uvijek nemamo potpuno sve detalje tog modela, ali suština je u tome da se jedan član Predsjedništva BiH bira iz Republike Srpske, a dva iz Federacije BiH”, istaknuo je on.
Džaferović pojašnjava da model predviđa da jedan kandidat iz Federacije koji dobije najveći broj glasova bude izabrani član Predsjedništva BiH, dok se drugi član također bira s teritorije cijele Federacije, ali se gleda iz kojih pet kantona je prvi član Predsjedništva dobio najveći broj glasova.
“Tada drugi član treba da bude iz druge etničke kategorije ili reda Ostalih i većina njegovih glasova treba da dođe sa teritorije ostalih pet kantona iz kojih nije većinu dobio prvi član Predsjedništva BiH”, kazao je on.
Džaferović dodaje da se time osigurava regionalna zastupljenost, dok se pri tom gledaju glasovi iz cijele Federacije BiH.
Podcrtao je da model još uvijek nije do kraja definiran niti preciziran, već je ostavljen za dalje razgovore. On očekuje da razgovori bh. lidera budu nastavljeni u što je moguće skorije vrijeme kako bi dogovor bio što prije postignut.
“Prema ovom modelu koji su iznijeli predstavnici Evropske komisije postoji blagonaklon odnos i razumijevanje kod svih učesnika. Niko nije odbio taj model, svi su ostavili da ga analiziraju i izvrše simulaciju, te sve provjere, što ćemo i mi u stranci uraditi. Ako ćemo suditi po tome, mogli bismo gledati s određenim stepenom optimizma da bi tu stvar u vrlo skoro vrijeme mogli riješiti”, zaključio je Šefik Džaferović.
Komšić: Evropski predstavnici će ubrzo izaći s modelom koji je u osnovi prijedlog SDA
Predsjedavajući predsjedništva BiH Željko Komšić, nakon vijesti o neuspjehu današnjih razgovora u Briselu, rekao je novinarima Sarajevu da će, prema nepotvrđenim informacijama koje on ima, evropski partneri za dan-dva izaći s prijedlogom za implementaciju presude “Sejdić i Finci”.
“U osnovi to će biti prijedlog SDA”, rekao je Komšić.
Na novinarsko pitanje da li će to značiti dvije izborne jedinice u Federaciji, odgovorio je: “Formalno-pravno ne, a u suštini da”.
Komšić kaže da je od 2010. godine svjedok da se na svaki način nastoji izaći u susret HDZ-u i Draganu Čoviću.
– Čak ni Evropljani ne pričaju o implementacije presude ‘Sejdić i Finci’ koliko o slučaju ‘Komšić’, odnosno, kako udovoljiti HDZ-u i Draganu Čoviću”, kazao je Komšić.
Gratz: Ogorčen sam neuspjehom pregovora u Briselu
Ogorčen sam i kao većina građanki i građana BiH, duboko razočaran neodgovornošću i nesposobnošću političkih lidera tzv. šestorke – istaknuo je za Agenciju Fena predsjednik Naše stranke Dennis Gratz komentirajući neuspjeh današnjih pregovora bh. lidera u Briselu.
On smatra da će posljedice ovakvog negativnog ishoda pregovora koji su se u praksi pretvorili u dogovore samoprozvanih predstavnika naroda o osiguranju vlasti i dominaciji jednog, drugog ili trećeg etničkog korpusa u BiH biti ozbiljne i ugrožavaju perspektivu BiH da postane moderna građanska demokratija u kojoj će se njegovati vrijednosti i standardi kakvi se sasvim uspješno baštine u drugim zemljama Evrope.
“Svjestan sam da su naši ljudi opterećeni drugim problemima i da im se pitanje implementacije Sejdić-Finci čini dalekim i nebitnim. To je, međutim, greška i podvala vladajućih političkih elita koji su propustili objasniti značaj i posljedice izolacije kojoj ćemo kao društvo biti izložen”, naglasio je.
Gratz je posebno potcrtao “u najmanju ruku bizarno vladanje” predstavnika EU koji su pokazali spremnost da po svaku cijenu, ignorišući tekovine ideje Unije kao ambijenta slobodnih građanki i građana Evrope učestvuju u dogovaranju dalje etnizacije zemlje, pružajući platformu za rješenja ili njihove najave koja su u svom sadržaju diskriminirajuća.
On smatra da je postalo sasvim jasno da predstavnici EU itekako postavljaju duple standarde i da nisu spremni vrijednosti Evrope braniti i na primjeru BiH.
“Sve dok se budu pravili takvi kompromisi i političke igre, obespravljene građanke i građani će se s pravom osjećati kao građani drugog reda. Na međunarodnoj je zajednici da ostane stroga i kazni neodgovornost naših političara na vlasti, kao i da ih mi kaznimo na predstojećim izborima pružanjem šanse novim, prograđanskim i progresivnim političkim snagama”, kazao je on.
Najavljuje da će se Naša stranka nastaviti boriti za ideal građanske BiH u kojoj su precizno definirana prava kolektiva i opseg njihove zaštite, ali u kojoj će ljudska prava biti vezana za univerzalnost apstraktnog građanina, a ne Srbina, Hrvata, Bošnjaka, ili bilo kojeg drugog identiteta.
Gratz je mišljenja da je u ovom trenutku, više nego ikad, neophodno pokazati da u BiH postoje i djeluju građanske političke alternative koje će podjelu zemlje spriječiti zalaganjem za evropske vrijednosti, a ne partikularne interese naroda i njihovih kriminogenih vjerskopolitičkih elita.
“Ako EU želi BiH kao punopravnu članicu, sa svim pravima i obavezama, počet će ozbiljno ulagati napore i pružati podršku proevropskim građanskim političkim opcijama BiH, a ne pristajati biti taocem neutaživih političkih moćnika koji žele palestinizaciju i konačan raspad naše zemlje”, zaključio je predsjednik Naše stranke