“Vlada RS budućnost razvoja energetskog sektora vidi u opasnim projektima, kao što su termoelektrane u Stanarima i Ugljeviku. U Stanarima je vrlo vjerovatno došlo do kršenja EU direktiva, a koje su vlasti prihvatile pristupanjem Energetskoj zajednici”, rekli su iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke povodom izvještaja Međuvladinog panela za klimatske promjene.
Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) nedavno je objavio sažetak petog izvještaja sa najnovijim naučnim saznanjima o globalnim klimatskim promjenama, saopštio je Centar za životnu sredinu iz Banjaluke.
Glavna poruka izvještaja je veoma jasna: “klimatske promjene se nesumnjivo događaju. Posljedice klimatskih promjena su sve vidljivije, učestalije i snažnije, a najveći dio krivice snose ljudi. Krajnje je vrijeme da se počne aktivno djelovati”.
“Ljudski uticaj na klimatski sistem je jasan. Koncentracija gasova koji uzrokuju efekat staklene bašte je od predindustrijskog doba porasla za 40% i na najvišem je nivou u posljednjih 800 000 godina. Glavni razlog je spaljivanje fosilnih goriva, prije svih nafte i uglja. Problemu su doprinijele i velike promjene u načinu korištenja zemljišta, kao što je smanjenje površina pod šumama, isušivanje močvara i zamjena prirodnih livada poljoprivrednim monokulturama”, ističu iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke.
U izvještaju se sa sigurnošću od 95-99% tvrdi da su ljudi najodgovorniji za promjenu klime, dok je u prethodnom izvještaju iz 2007. godine to bilo 90%. Navodi se da je svaka od zadnje tri decenije bila toplija od prethodne, prateći podatke od 1850. godine.
Podaci pokazuju da se atmosfera i okeani zagrijavaju, nivo snijega i leda smanjuje, nivo mora raste, te da koncentracija gasova staklene bašte takođe raste. Kao rezultat imamo porast vremenskih ekstrema – velikih vrućina, rekordnih padavina, suša, a za posljedicu imamo krize u snabdijevanju vodom, požare, uništene poljoprivredne kulture, velike posljedice snažnih oluja i slično.
KLIMATSKE PROMJENE SE DEŠAVAJU I KOD NAS
Miodrag Dakić, koordinator programa Energija i klimatske promjene iz Centra za životnu sredinu ističe da klimatske promjene nisu nešto sto se dešava na drugom kraju svijeta, a to je postalo jasno i velikom broju stanovnika ovih prostora, jer smo u posljednjoj deceniji imali mnogo prilika da budemo svjedoci brojnih suša, požara, poplava i drugih vremenskih nepogoda.
“Na žalost, izgleda da je to očigledno svima osim onima koji mogu i imaju obavezu da donose odluke koje bi što prije umanjile posljedice ovakvih prilika. Ovdje prije svega mislim na Vladu Republike Srpske i nadležna ministarstva, koji istovremeno donose odluke koje će ove probleme samo povećati”, kaže Dakić.
Igor Kalaba, koordinator kampanje “Energija iz uglja-stanje, održivost, budućnost” kaže da Vlada RS budućnost razvoja energetskog sektora vidi u opasnim projektima, kao što su termoelektrane u Stanarima i Ugljeviku.
“U Stanarima je vrlo vjerovatno došlo do kršenja EU direktiva, a koje su vlasti prihvatile pristupanjem Energetskoj zajednici. Trenutno radimo analizu dokumentacije, a ukoliko utvrdimo da je došlo do njihovog kršenja, moraćemo o tome obavijestiti Sekretarijat Energetske zajednice. Cilj nam je da se kršenje direktiva spriječi, kako bismo izbjegli veće posljedice i sankcije do kojih može da dođe u slučaju da se termoelektrane izgrade suprotno EU direktivama”, objasnio je Kalaba.
Napominje da je cijeli ciklus korištenja uglja strašno opasan po ljude i životnu sredinu, od njegove eksploatacije preko sagorijevanja do odlaganja ostataka, a problem nije samo ugljen dioksid, već i sumpor, čestice, teški metali, te radioaktivni elementi.
TE Stanari
“O zdravstvenim posledicama i finansijskim troškovima koje termoelektrane stvaraju, kao što su odsustva sa posla, troškovi liječenja i slično nikada nećemo čuti iz usta onih koji zagovaraju ovakve projekte i veličaju njihovu ekonomsku korist, koja nesumnjivo postoji, ali samo za malu grupu ljudi, dok većini ostaju uništena životna sredina i računi za lijekove”, rekao je Kalaba.
VLADA RS MORA POČETI HITNO DJELOVATI
Dakić je rekao da očekuje da Vlada RS počne da prepoznaje ovaj problem i hitno počne da djeluje.
“Prije svega, mora da se napravi drastična promjena u politici razvoja energetskog sektora, prioritetno na smanjenju korištenja fosilnih goriva. Sa druge strane, vlasti moraju umjesto deklarativne podrške projektima energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, da počnu da stvaraju zakonske i planske pretpostavke da se ti projekti realizuju. Prioritet moraju biti projekti energetske efikasnosti, jer studije pokazuju da je i do 1000 puta isplativije ulagati u uštedu energije nego u nove proizvodne kapacitete”, kazao je Dakić.
Na kraju je istakao da je neophodno da se naprave i strategije za smanjenje posljedica klimatskih promjena, obzirom da možemo da očekujemo da će vremenske neprilike biti sve izraženije, a da te posljedice tih neprilika najviše pogađaju najsiromašnije građane.
MEĐUVLADIN PANEL ZA KLIMATSKE PROMJENE
Međuvladin panel za klimatske promjene (Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC) je osnovan 1988. godine kako bi procijenio rizik od klimatskih promjena i uticaj ljudi na te promjene.
Radna grupa koja je napravila ovaj izvještaj se sastoji od 600 stručnjaka iz više od 30 zemalja, a 9200 naučnih radova je citirano u ovom izvještaju.
KLIMATSKE PROMJENE
Klimatske promjene su dugotrajne promjene u statističkoj raspodjeli klimatskih faktora, u vremenskom periodu od desetaka do milion godina. To može biti promjena u prosječnim klimatskim elementima ili promjena raspodjele klimatskih događaja s obzirom na prosječne vrijednosti, ili pojava sve više krajnjih vremenskih događaja. Klimatske promjene se mogu odnositi na određene posebne regije ili se može odnositi na cijelu Zemlju.
U zadnje vrijeme, posebno u vezi sa zaštitom prirodne okoline, klimatske promjene se obično odnose na današnje promjene klime. Posebno se to odnosi na sve veći ljudski utjicaj na klimatske promjene, koji je povezan sa današnjim globalnim zatopljenjem.
Dokazi za klimatske promjene se uzimaju iz različitih izvora, da si se saznalo o klimi u prošlosti. Sređeno praćenje svjetskih površinskih temperatura započinje od polovine 19. vijeka. Prije toga, većina dokaza o klimatskim promjenama se otkriva indirektno, preko raznih pokazatelja prošle klime, kao što su vegetacija (pelud), jezgre leda, datiranje preko godova debla na stablima, prošlih promjena nivoa mora i glaciologije.
Sam pojam klimatskih promjena se sve više odnosi na ljudski uticaj na klimu, posebno na Zemljinu atmosferu i zato su klimatske promjene sve više vezane uz pojam globalnog zatopljenja.