Foto: Ilustracija
Borba radnika i poslodavaca u
Federaciji BiH sa predstavnicima vlasti godinama traje. Izmjene fiskalnih
zakona koje bi donijele povećanje primanja radnicima nisu bile u fokusu
prethodne vlasti, a ni nova vlast nije posebno požurila da uredi ovaj zapušteni
segment na koji godinama upozoravaju brojni ekonomisti.
Ekonomista Admir Čavalić,
zastupnik Stranke za BiH u Parlamentu FBiH sa kolegom Harisom Silajdžićem u
parlamentarnu proceduru uputio je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o
doprinosima FBiH koji bi, ukoliko bi bio usvojen, konačno otklonio dugogodišnju
nepravdu koja se nanosi freelancerima.
Platiš doprinos, a usluge nema
Izmjenama je predviđeno da se briše
obaveza naplate za zdravstveno osiguranje od 4 % i naplata iznosa od 6 % za
penzijsko-invalidsko osiguranje.
Čavalić ističe da je ovakvo rješenje
neophodno sve dok se ne izmijeni Zakon o zdravstvenom osiguranju FBiH i Zakon o
penzijsko-invalidskom osiguranju FBiH koji moraju predvidjeti da lica koja
uplaćuju za određene usluge iste moraju biti u mogućnosti i koristiti.
“To je suština čitave priče. Zakonski
se naziva doprinosom i ima nekoliko odlika doprinosa, jer se kroz sistem
doprinosa taj novac namjenski koristi, jer ide u PIO i Zavod zdravstvenog osiguranja, međutim, ključna pretpostavka da
bi se nešto zvalo doprinosom je izostavljena, a to je da subjekat koji uplaćuje
doprinose može ostvariti određeno pravo po osnovu navedenog doprinosa. Dakle,
on doprinosi za izgradnju zdravstvenog osiguranja, ali s druge strane to treba
da podrazumijeva da u reciprocitetu ima neki benefit od navedenog, da može
koristiti zdravstveno osiguranje ili da
može biti korisnik PIO kada za to dođe vrijeme. Freelanceri to godinama ne mogu
i ovaj član zakona je nepravedan i diskriminirajući”, govori za Buku Čavalić.
Vlada ignorisala preporuke Ombudsmena
Da je ovaj član zakona
diskriminirajući, prije dvije godine su potvrdili i iz Institucije ombudsmena
za ljudska prava BiH.
Naime, Ombudsmeni za ljudska prava
BiH, uvažili su žalbu makroekonomskog analitičara Faruka Hadžića kojom je
ukazao na činjenicu da se od svih koji na području Federacije BiH zarađuju bez
stalno zasnovanog radnog odnosa, naplaćuje doprinos za uslugu zdravstvenog
osiguranja, koje ne mogu koristiti.
“Na kraju su izdate dvije PREPORUKE i
to jedna prema Vladi FBiH, druga prema Parlamentu FBiH, a kako bi se otklonile
ove odredbe Zakona gdje se pojedine skupine dovode u neravnopravan položaj,
kako u postojećem Zakonu, tako i novom Prijedlogu. Naglašeno je da Vlada i
Parlament trebaju da ‘razmotre mogućnost izmjena’ i trenutno važećih zakonskih
odredbi Zakona o doprinosima, kojima je također propisana obaveza uplate
doprinosa za zdravstveno osiguranje ove kategorije lica, pri čemu ne ostvaruju
prava iz ove oblasti”, pojasnio je tada Hadžić.
Međutim, preporuke Ombudsmena nisu
zanimale Vladu Federacije BiH u prethodnom mandatu, pa se tako u Prijedlogu
zakona o doprinosima FBiH, koji je bio u parlamentarnoj proceduri, ovaj
doprinos povećava na 13,5%, i dalje bez mogućnosti korištenja usluge.
Bojazan da će sve ostati isto
Ovaj prijedlog zakona, za koji je
samo riječi hvale imala prošla Vlada FBiH, a nikako poslodavci i freelanceri,
povučen je iz parlamentarne procedure dolaskom nove vlade.
“Zašto smo ovo predložili? Sada imamo
izradu novih fiskalnih zakona, prije svega, zakona o doprinosima, porezu na
dohodak i naravno, to će biti paket sa zakonom o minimalnoj plati. Bojim se da
će se ovaj član u tim izmjenama zadržati, ako ne reagujemo na vrijeme. Zbog
toga smo ovo sada i pustili u proceduru kao prijedlog, da se izbaci iz ovog
aktuelnog, ili da ne uđe da stavka u ta
nova zakonska rješenja”, kaže nam Čavalić, te pojašnjava problematiku zakona
koji su doveli do nepravde i diskriminacije prema određenim kategorijama.
“Ovdje se ne radi toliko o članu
zakona kojeg mi predlažemo da se briše, koliko o dva druga zakona koja se
odnose na PIO i zdravstveno osiguranje. Ta dva zakona nisu usklađena s
postojećim fiskalnim zakonom, a bojazan je da neće biti usklađeni ni s budućim
fiskalnim zakonom. Do sada je uvijek izostajala politička volja da se to uradi.
Bilo je uvijek volje da ljudi moraju plaćati neke doprinose, ali nije bilo
političke volje da im se omogući da po osnovu tih doprinosa mogu otići u
bolnicu i normalno koristiti usluge zdravstvenog osiguranja”, objašnjava
Čavalić.
Konstatuje kako se moraju ukinuti
obaveze freelancera, dok se ne riješe njihova prava.
“Svakom laiku je jasno da je ovo
kršenje ljudskih prava, što su potvrdili i Ombudsmeni za ljudska prava BiH”,
poručuje on.
Laiku možda jeste jasno, ali nije
bilo jasno federalnim vlastima prethodnih nekoliko godina, tako da su preporuke
Ombudsmena ostale neprovedene, a ljudska prava se nastavila kršiti. Da li će
biti jasno novoj Vladi FBiH saznat ćemo uskoro.
Iz Udruženja Freelance u BiH godinama
su upozoravali na ovu nepravdu, i mnogo prije nego je to institucionalno
potvrđeno. No, kao i u slučaju drugih radnika, niko od predstavnika vlasti ih
nije slušao.
Freelanceri su u više navrata
govorili kako ne bježe od svojih obaveza, ali da ne mogu pristati da im se
uzima od teško zarađenog novca, a da pritom nemaju nikakva prava.