Curenje je primijetio viški ronilac Andi Marović, čiji je otac još 2006. godine prvi uočio mazut koji istječe sa 104 metra dugog potopljenog broda i od tada stalno upozorava nadležne na prijeteću opasnost iz dubina.
Dnevno iscuri 30 do 40 litara mazuta
”Prije dva dana sam zaronio do broda i u području strojarnice vidio oko dvije tone nakupljenog mazuta koji polako ističe i prema površini mora. Procjenjujem da dnevno curi između 30 i 40 litara mazuta iz tankova. Ako je bonaca, masne mrlje se jako dobro vide na morskoj površini. Teško je pretpostaviti šta će se dalje događati, no u tankovima očito još ima mnogo mazuta. O svemu sam obavijestio splitsku Lučku kapetaniju”, rekao je Andi za Slobodnu Dalmaciju.
Državna uprava za zaštitu i spašavanje brzo je proslijedila informaciju Nacionalnoj središnjici za usklađivanje traganja i spašavanja na moru – MRCC u Rijeci.
‘Za sada osim puke informacije nemamo ništa više. O svemu je obaviještena MRCC služba u Rijeci, koja će pratiti situaciju. Prema procjenama Lučke kapetanije, trenutno nema ugroze s broda, no moguću opasnost svakako ne treba zanemariti. U slučaju potrebe odmah ćemo reagovati, a to znači poslati plutajuće brane i ronioce na lokaciju broda”, rekao je Jadran Perinić, direktor DZUS-a.
Duško Paulin, iz Hrvatskog ronilačkog saveza, već je duže vrijeme upoznat s prijetećom utrobom potopljenog Vassiliosa, odnosno mogućom ekološkom bombom usred Jadrana.
”Osnovni je problem što prije nekoliko godina, kad je obavljena tzv. sanacija, nisu istraženi donji tankovi broda. Teško je procijeniti koliko mazuta ima u brodu, no prema kapacitetima tankova, može ga biti između 50 i 100 tona. To treba što prije sa sigurnošću utvrditi”, rekao je.
Sanacija broda nije bila obavljena kako treba.
Jedna je privatna firma još 2006. i 2007. godine obavila posao sanacije starog broda, te ga uredno naplatila, no nije obavila lociranje i sondiranje tankova u kojima se, po svemu sudeći, još nalaze znatne količine opasnog mazuta s 12 posto sumpora. Usporedbe radi, današnja goriva ne sadržavaju više od jedan posto sumpora.
U izvještaju višeg inspektora Domagoja Perkića, iz Uprave za zaštitu kulturne baštine, koji je sastavljen nakon sanacije olupine, stoji kako ”predviđeni poslovi nisu u cijelosti obavljeni, te da je potrebno nastaviti sondiranje radi definisanja položaja ostalih tankova”.
Koji je najgori scenarij?
Prema riječima stručnjaka, u slučaju jačeg izlijevanja mazuta teško bi bilo predvidjeti razmjere ekološke katastrofe koja bi pogodila okolinu srednjeg i južnog Jadrana. Širenje mrlje zavisilo bi o vremenskim uslovima i brzini reakcije nadležnih službi.
U slučaju jake tramontane, ekspanziju mrlje po površini mora i dalje prema ostrvu bilo bi nemoguće zaustaviti.
Mnogi se nadaju da se ekološka katastrofa ipak neće dogoditi. No, nema sumnje, uklanjanje mazuta iz viške podrtine mora početi – što prije.