Do tada bi trebalo da se definiše desetogodišnji plan investiranja s jasno uvaženim prioritetima, kao i trogodišnji operativni plan koji treba da uvaži prioritete koje su istakle dvije vlade kao akcionari te kompanije.
Tokom trosatnog sastanka Nikšić i Cvijanović su postigli saglasnost da se uputi usaglašen prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Elektroprenosu prema Vijeću ministara BiH, odnosno resornom državnom ministarstvu.
Federalni premijer podsjeća da, kada je u pitanju 10.godišnji investicioni plan za ‘Elektroprenos’, dogovoreno je da se prioriteti obje vlade objedine, a zatim pripreme i trogodišnji planovi kojima će se ta pitanja rješavati.
‘Najveći kamen spoticanja dosad bilo je kako investirati kada je u pitanju vlasnički udjel, pa je stoga dogovoreno da se ide na trogodišnji period’ – kazao je Nikšić i naglasio da, kada je u pitanju raspodjela dobiti, jasno je da se mora promijeniti zakon na državnom nivou.
Smatra da se to može jednostavno uraditi i da nema razloga da do toga i ne dođe, s tim da će timovi dviju vlada napraviti tekst zakon koji bi do utorka bio upućen u Vijeće ministara BiH.
I Cvijanović potvrđuje da će to biti zajednički prijedlog vlada entiteta, kako bi zakon na kraju bio usvojen u Parlamentu BiH.
‘Cilj je da se ispune zahtjevi vlada kao akcionara ‘Elektroprenosa BiH’, a odnose se na raspodjelu dobiti i definiranje investicionog ciklusa koji neće biti ugrožen time što će akcionari izvršiti raspodjelu’ – kazala je Cvijanović na pres-konferenciji, ističući da je neophodno deblokirati sredstva za investicije u iznosu do 200 miliona KM.
Po starim podacima, u raspodjeli dobiti od ‘Elektroprenosa BiH’ za RS bio išlo oko 36 miliona KM, odnosno po nekim sadašnjim podacima oko 41 milion.
Također, postigli su i dogovor oko načina otplate starog, prijeratnog i ratnog duga BiH, u ukupnom iznosu od 104, 8 miliona dolara prema Rusiji.
‘Dogovorili smo da će struktura i raspodjela duga biti utvrđeni do septembra. Utvrđeno je i koordinaciono tijelo koje će se baviti tim pitanjima, a dug će se izmirivati uplatom takse od pet dolara po hiljadu metara kubnih’ – kazala je Cvijanović i dodala da o tome treba da se izjasne entitetske vlade.
Kada je u pitanju dug koji Fabrika ‘Birač’ iz Zvornika ima prema preduzeću ‘BH Gas’, Cvijanović je kazala da je činjenica da je ta sarajevska firma jedna od najvećih povjerilaca u stečajnom postupku ‘Birča’, a također postoji i potreba snabdijevanja tim energentom preduzeća ‘Birač’, odnosno ‘Alumina’ i u narednom periodu.
Nikšić je rekao da je za ‘BH Gas’, i pored postojećeg duga, važno da se nastavi saradnja s tim zvorničkim preduzećem, koje je značajan potrošač.
U nadležnosti vlada nije rješavanje pitanja duga, ali, dodao je, ostaje da se vidi kako će biti ‘zatvoren’ dio ili kompletan dug, neisključujući mogućnost i da se uđe u vlasničku strukturu.
Bilo je riječi i o zaštiti domaće proizvodnje nakon ulaska Hrvatske u EU, bit će, najavljeno je, usvojeni i određeni akti kojima će biti garantirana zaštita proizvodnje u BiH.
Federalni premijer je naglasio da dvije entitetske vlade sarađuju na način koji nije suprostavljen, već jedinstven i prema međunarodnim finansijskim institucijama, a od državnih institucija također očekuju saradnju kako bi BiH mogla zatražiti pristup pojedinim fondovima EU.
‘Želimo da zajedno stvaramo ambijent kako bi građanima u oba entiteta BiH bilo bolje’ – istakao je Nikšić.
I Cvijanović je najavila da će RS sarađivati s FBiH po pitanju reforme poslovnih subjekata za stvaranja povoljnijeg privrednog ambijenta, kao i da će FBiH biti uključena u projekt ‘Podrinje’.
Sastanku dvaju premijera prisustvovali su i federalni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj te dopremijer Federacije Bosne i Hercegovine i ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Jerko Ivanković Lijanović, ministar finansija RS-a Zoran Tegletija, ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Srebrenka Golić, kao i ministar poljoprivrede RS Stevo Mirjanić.