Prirodne katastrofe posljednjih godina kao što su poplave, suša, oluje praćene gradom, kao i požari efekat su klimatskih promjena na području Jugostočne Evrope. Za prevazileženje klimatskih promjena potrbena je priprema, poručeno je danas u Republičkom hidrometeorološkog zavodu (RHMZ) Srbije, gdje se održava skup na temu “Adapatacija na klimatske promjene”.
Predsjednik Evro-Mediteranskog centra za klimatske promjene (CMCC) Anatonio Navarro je rekao da je glavni cilj ovog projekta osnivanje saveza između meteorološkog zavoda, naučno iztrazivačnog centra i lokalne regionalne vlade.
“Trebamo iznaći način transformisanja informacija o klimi i vremenskoj prognozi koje su proizvod prve dvije institucije, u informaciju koju ćemo kasnije na jednostavan predočiti javnosti i iskoristi u svoju korist”, rekao je Navarro.
On je u obraćanju novinarima naglasio da će klimatske promjene biti problem, da je to problem koji se proteže kroz duži vremenski period i sam utjecaj tih promjena će se vidjeti kroz isto tako duži period.
Navodeći da to nije nešto što možemo riješiti kroz sedmicu dvije, to je nešto što ostaje sa nama na duže vrijeme, sam utjecaj tog problema na nas je izrazito velik i moramo se pripremiti i dobro ga razmotriti.
“U većem mediteranskom regionu promjene u klimi se već očituju u smanjenju padavina za 20 posto i to je veliki broj i dosta je nepoznanica, ali taj broj ne smijemo zanemariti. Mi volimo misliti, volimo se pripremiti i istražiti načine koji će nam omogućiti da smanjimo uticaj negativnih posljedica takve promjene”, poručio je ekspert u oblasti klimatskih promjena.
On je ukazao da se ne trebamo plašiti, već biti mirni i razumni i podržati naučna iztraživanja.
“U biti moramo više biti svjesni i moramo biti odrasli i zreli stanovnici ove planete i to je sve”, zaključio je Navarro.
Menadžer projekta “Oriengate” koji se bavi izučavanjem rizika izazvanih klimatskim promenama, Ariel Milošević je objasnio da su uključena 33 partnera iz 13 zemalja i da projekat vrijedi pet miliona evra, a osnovni cilj je adpatacija na klimastke promjene.
Na skup gdje su prisustvovali hidrometerolozi iz zemalja u regionu istaknuto je da je prilika za Srbiju i zemlje okruženja da uhvati korak sa svim zemljama u svijetu i da izrade nacionalne strategije adaptacije na klimatske promjene.
“Nacionalne strategije su svobuhvatne, pokrivaju različite segmente društva, jer klimatske promene tako i utiču”, rekao je Milošević, navodeći primjer klimatskih proizvoda adaptacije u poljoprivredi, gdje se za vrijeme suše otvara mogućnost gajenja kultura kojima je potrebna manja vlaga.
On je rekao i da projekta u vanrednim situacijam predviđa sisteme rane najave, ali povezivanje i institucija poput hidrmetereološkog zavoda, naučnih ustanova i drugih organizacija kako bi prenijeli značaj o klimi na širu javnost, kako je podvukao, pogotovo na one koji donose odluke.
„Na projektu se sa različitim organizacijama povezuju oni koji znaju nešto o klimi. Sa projektom Orientgate omogućiće se budućim genearcijama da se lakše bore sa onim što nas čeka“, naglasio je Milošević.
RHMZ Srbije je sa projektom Orientgate pripala vodeća uloga na radnom paketu koji se odnosi na mapiranje i harmonizaciju klimatskih indikatora i korišćenje regionalnih klimatskih modela.
U Evropi 15 zemalja ima nacionalnu strategiju o adaptaciju na klimatske promjene.
Predviđana su da će narednih sto godina da raste temperetura, padavine i to će se odraziti na sve segmente našeg života.
Na prezentaciji projekta je rečeno i da su zbog klimatskih promjena ugroženi vodni resursi, šume, poljoprivreda, biodiverzitet i zdravlje ljudi, a da je informisanje javnosti, izgradnja sistemskih, institucionalnih i individualnih kapaciteta kao i unapređenje znanja i tehnologija od suštinskog značaja za adaptaciju na klimatske promjene.