Počeo je juni, a iz ormara izvlačimo zimsku odjeću i palimo grijanje. Što se događa?
Imamo peh. Ili možda sreću?! Prošlih smo se godina navikli na
većinom toplije vrijeme u svibnju, pa i tijekom cijelog proljeća, a ove
nije tako. No, ako se ne ponašamo po principu ‘pamtim samo sretne dane’,
nego pogledamo statističke podatke, možemo uočiti da je, primjerice, u
posljednjih 30 godina, od 1984., na postaji Split Marjan čak sedam puta
za mjesec svibanj zabilježena temperatura hladnija od ovogodišnje, na
zagrebačkome Griču devet, a u Maksimiru 11 puta. Pritom je na Marjanu i
Griču posljednja dva puta puta hladniji svibanj od ovogodišnjega
zabilježen 2010. i 2006. godine. Uspoređujemo li ovaj svibanj prema
klimatološkim standardima Svjetske meteorološke organizacije, prema
prosjeku za razdoblje od 1961. do 1990., ovaj je čak i topliji od
klimatološkog srednjaka, u Maksimiru za čak 1 stupanj. U odnosu na
razdoblje od 1981. do 2010. on je hladniji, i to na Marjanu za 0,4
stupnja, na Griču za 0,3, a u Maksimiru za 0,2 stupnja. Naravno, riječ
je o prosjeku za cijeli mjesec pa se ne vidi da je, na primjer, početkom
ovogodišnjeg svibnja bilo ugodno i toplo, i već se počelo pričati kako
skačemo iz kaputa u kratke rukave, a ovi posljednji dani su neugodno
hladni. U povijesti meteoroloških mjerenja, u Splitu od 1948., na dane
30. travnja i 1. svibnja najviša dnevna temperatura nikada nije bila
visoka kao ove godine, a 26., 30. i 31. svibnja – tako niska. Pritom je
26. svibnja srednja dnevna temperatura zraka bila rekordno niska ne samo
za taj dan, nego za cijelu posljednju trećinu svibnja… Ekstrema kao u
priči, gotovo diljem Hrvatske!
Koliko će ovakvo vrijeme još trajati?
Naravno, kompjutorski modeli atmosfere svakodnevno daju nove
izračune. Svakoga dana, svaki sat vrijedni motritelji Državnog
hidrometeorološkog zavoda u Hrvatskoj i sličnih institucija u državama
diljem svijeta dojavljuju motrene i izmjerene meteorološke podatke.
Pomoću njih, u kombinaciji s radarskim i satelitskim mjerenjima,
hidrološkim i mnogim drugim podacima, opisuje se prošlo i sadašnje
stanje amosfere, što je temelj za izračunavanje budućih stanja.
Zahvaljujući tako složenom sustavu, moćnim superračunalima te ljudima,
koji ih stvaraju i održavaju i onima koji su stvorili kompjutorske
modele atmosfere i stalno ih unapređuju, može se čuti ono jednostavno
‘vrijeme danas i sljedećih dana bit će promjenljivo, uz sunčana
razdoblja, ali i povremenu mjestimičnu kišu’. E pa takvo će biti i u
prvih deset dana lipnja. Naravno, i sve toplije, pa bi nam se sredinom
mjeseca mogao dogoditi i poneki vruć dan, s najvišom temperaturom zraka
30 stupnjeva i višom. No, kao što je i primjereno lipnju, u sljedećih
desetak dana i dalje nema na vidiku znatnije i dugotrajnije
stabilizacije.
U nekim krajevima RH ovih je dana pao snijeg. Jesu li ovakve temperature neuobičajene za kraj maja i početak juna?
Zahvaljujući već spominjanim meteorološkim motriteljima i velikoj
bazi podataka može se mnogo toga analizirati i zaključivati. Znam mnoge
koji ne vole statistiku i oslanjaju se samo na vlastito pamćenje i
iskustvo, što se nerijetko znatno razlikuje od službenih podataka. Neke
ekstreme već sam spomenuo, i na početku svibnja, što mnogi nisu ni
primijetili jer su se zasitili zime i priželjkivali su toplinu, pa im je
to odgovaralo, ali i na kraju mjeseca, posebno tijekom produljenog
vikenda kada je većina htjela sunčano i toplo… Snijeg u tim ‘nekim
krajevima’ nije neka odviše rijetka pojava potkraj svibnja. A glede
njegova zadržavanja na tlu, podaci vele da je na Zavižanu snježni
pokrivač viši od centimetra zabilježen 1. srpnja 1975. godine. Naravno,
to je rijetkost.
Svi govore o globalnom zatopljenju, a nama je sve hladnije?!?
S ovim ‘sve hladnije’ ne mogu se složiti. To je preusko gledanje.
Imamo mnoštvo ekstrema, i pozitivnih i negativnih. Zašto naglašavati
samo negativne, odnosno, kada je hladno, spominjati samo hladnoću, a
kada je toplo – toplinu?! Zaboravlja li se da su 2007., ‘08., ‘09.
ocijenjene gotovo diljem Hrvatske kao ekstremno tople godine. Takva je
bila i 2012., a ponegdje samo malo manje topla 2011. Mnogi ljudi nisu
nikada zadovoljni. Kada je svježe pitaju se zašto nije toplo, a kad je
toplo htjeli bi da je barem malo hladnije… Pogledajmo strane turiste,
šetaju i razgledavaju znamenitosti i po suncu i po kiši – dobro, ne kada
lijeva, ali ima nas koji prigovaramo i kad samo ‘paducka’. Preliminarna
analiza srednje temperature zraka za prvih pet mjeseci 2013. upućuje na
zaključak da je i dalje gotovo posvuda u Hrvatskoj bilo toplije od
prosjeka za razdoblje od 1961. do 1990., u mnogim mjestima i za
razdoblje od 1971. do 2000., dok je u odnosu na razdoblje od 1981. do
2010. većinom malo hladnije. No, to ne znači da će tako biti i nakon
ljetnih mjeseci.
Tekst preuzet iz Jutarnjeg lista