Ljudi koji mogu “odvojiti” svoju radnu memoriju i koristiti je za prioritetne zadatke, zaboravljaju voditi računa o vremenu i posvećuju više pozornosti poslu koji obavljaju, zbog čega im se čini da vrijeme brže prolazi. Osobe s malom radnom memorijom često razmišljaju i o vremenu i o zadatku pa im se protok vremena čini sporijim.
Radna memorija koja kontrolira sposobnost čovjeka da se koncentrira, pamti i planira, može se poboljšati jednostavnim vježbama pamćenja brojeva. Jedna od takvih vježbi napravljena je u eksperimentu u kojem su sudjelovali alkoholičari, osobe koje piju više od 30 čaša alkoholnog pića tjedno, a o čemu je izvijestio Psychological Science.
Rečeno im je da upamte niz slova koja su im se prikazivala na ekranu. Kada je niz prikazan, rečeno im je da ga ponove, ali u obrnutom redoslijedu. Nakon nekog vremena, zadaci su se komplicirali, a njima je išlo sve bolje. Rezultat je bio da su im se poboljšale, kako su naveli istraživači, “vještine izvršavanja zadataka” pa su čak i smanjili unos alkohola u prosjeku za 10 čaša tjedno.
Ukoliko poboljšate radnu memoriju, to neće značiti da vam se više neće događati da zaboravite ključeve kod prijatelja, već će vam pomoći da se fokusirate na primarni cilj i da vam vrijeme leti dok se posvećujete njegovom ostvarenju.
Tekst preuzet sa portala Net.hr