Istraživači upozoravaju na više od 10.000 samoubistava i do milion dijagnosticiranih slučajeva depresije u razdoblju koje nazivaju velikom recesijom, koju prate mjere štednje diljem Evrope i Sjeverne Amerike, prenose mediji.
U Grčkoj, potezi poput rezanja budžeta za prevenciju HIV-a koincidiraju s rastom učestalosti virusa za više od 200 posto od 2011. godine, što je djelomično potaknuto i povećanjem zloupotrebe droga uslijed 50 postotne stope nezaposlenosti mladih, kažu istraživači.
Grčka se suočila i s povratkom malarije, nakon smanjenja budžeta za prskanje komaraca.
Više od 5 miliona Amerikanaca izgubilo je pristup zdravstvenoj zaštiti tokom najnovije recesije, tvrde istraživači, dok je u Velikoj Britaniji, oko 10.000 porodica gurnuto u beskućništvo zbog vladinih budžetskoh rezova.
“Naši političari moraju ozbiljno, a u nekim slučajevima duboko i temeljito, razmotriti zdravstvene posljedice izbora svoje ekonomske politike”, kaže David Stuckler, viši istraživač na Oxfordu i suautor istraživanja “Zašto štednja ubija?”.
“Štete koje smo ustanovili kao što su povratak malarije i napredovanje HIV-a, manjak osnovnih lijekova, gubitak zdravstvenog osiguranja te epidemije alkoholizma, depresije i samoubistava koje su se mogle izbjeći, govore kako stroge mjere štednje imaju razarajući učinak”, kaže Stuckler.
I njegove prethodne studije objavljene u časopisima, kao što su The Lancet i British Medical Journal, povezale su rastuće stope samoubistva u nekim dijelovima Evrope s učincima mjera štednje, a Suckler je otkrio i da se epidemija HIV-a širi zbog rezanja u službama koje se bave ugroženim osobama.
Stuckler i Basu smatraju da negativne javno-zdravstvene posljedice nisu neizbježne, čak i tijekom najgorih ekonomskih katastrofa.
Koristeći podatke iz američke velike depresije 1930-ih i postkomunističke Rusije, a na nekim primjerima i iz sadašnje ekonomske krize, tvrde da epidemije ne moraju biti neizbježni pratilac finansijskih kriza, ako vlade učinkovito reaguju.
Za primjer uzimaju Švedsku koja je aktivnim mjerama zapošljavanja smanjila broj samoubistava tokom recesije, unatoč velikom porastu nezaposlenosti.
U susjednim zemljama bez takvih programa, uočava se velik porast samouboistava.
Tokom velike depresije 1930-ih u SAD svakih dodatno izdvojenih 100 dolara unutar programa New Deal smanjili su broj umrlih na 1.000 novorođenih za 20, broj suicida smanjili su za 4 na 100.000 stanovnika te doveli do 18 manje umrlih od upale pluća na 100.000 stanovnika, podsjećaju istraživači.
Zaključuju da pogoršanje zdravlja nije neizbježna posljedica ekonomske recesije već politički izbor.