Imate dobru ideju i želite je ostvariti prije nego izađete iz tinejdžerskih godina? Usudite se!
Upravo je to savjet 17-godišnjeg Britanca Nika D'Aloizia, koji je postao bogatiji za 30 miliona dolara nakon što je “Yahoo” odlučio da kupi njegovu aplikaciju Summly, koja se na tržištu pojavila u novembru prošle godine, a riječ je o servisu koji s interneta prikuplja i sortira vijesti te prikazuje njihove sažetke u dizajnu prilagođenom za mobitele.
D'Aloizio trenutno sarađuje s 250 firmi koje isporučuju sadržaje za njegovu aplikaciju, među ostalim i ugledni “Wall Street Journal”. Ljudi koji čitaju sažetke mogu lako kliknuti na link koji će ih dovesti do cijelog članka koji ih zanima, čime se povećava i promet novinskim veb stranicama.
“Ako imate dobru ideju ili ako mislite da postoji praznina na tržištu, pokrenite se i lansirajte je jer upravo sada postoje investitori širom svijeta koji su u potrazi za kompanijama u koje će investirati”, rekao je D'Aloizio.
Ovaj dečko naučio je programirati u dobi od 12 godina, nakon što je “Apple” pokrenuo svoj App Store. Kreirao je već nekoliko aplikacija, kao što su Facemood, servis koji analizira “osjećaje” na Facebooku kako bi odredio raspoloženje njegovih korisnika, te muzički servis SongStumblr.
Ideja za aplikaciju Summly nastala je kad je imao 15 godina. Prema vlastitim riječima, samo je želio pronaći najelegantniji način za pretraživanje i dijeljenje sadržaja. Nakon prototipa Trimit, koji je privukao ulaganje u visini od 250.000 dolara, slijedio je razvoj Summlyja.
Ovaj najnoviji zaposlenik “Yahooa” ujedno je i jedan od najbogatijih. Nik je rekao da zarađenih 30 miliona dolara namjerava iskoristiti za dalja ulaganja. Iako je kreirao višemilionsku aplikaciju, Nik kaže da nije tipičan kompjuterski geek i dodaje da se voli baviti sportom, dizajnom te provoditi vrijeme sa svojom djevojkom i prijateljima.
Ipak, on nije jedini tinejdžer koji je svojom idejom ili izumom ostavio neizbrisiv trag u istoriji čovječanstva. Iako nerijetko imaju osjećaj da društvo nema povjerenja u njihove sposobnosti, čak i među tim nepouzdanim klincima našlo ih se nekoliko koji su promijenili svijet na putu do punoljetstva.
Tvorci Supermena
Svaki srednjoškolac je u napadu dosade barem jednom nacrtao svog superheroja. Ali, samo su dvojica postigla svjetsku slavu i zauvijek promijenila svijet stripova. U pitanju su, naravno, Džeri Zigel i Džo Šuster – tinejdžeri koji su izmislili Supermena.
Njihova ideja postala je kalup za gotovo sve superheroje koji su nastali poslije Supermena. Na primjer, ako ste se ikad zapitali zašto odrasli muškarci u stripovima nose helanke dok se bore protiv kriminala, odgovor je – jer su Zigel i Šuster bili oduševljeni cirkuskim snagatorom Ziheom Brajtbartom koji je, naravno, nosio dres ili upravo helanke. Štaviše, Brajtbartova adresa u Njujorku bila je Supermen – Njujork”, a reklame za njegovu predstavu tvrdile su da može zaustaviti jureću lokomotivu.
Zigel i Šuster pokušali su lansirati svog Supermena još kad su bili tinejdžeri, ali u to je vrijeme čuveni borac za pravdu i istinu bio zlikovac. Tek kad je počeo Drugi svjetski rat, Supermen je stasao u heroja kojeg svi znamo.
Utemeljivači hip-hopa
Naravno, nijedna pojedinačna osoba nije sjela i izmislila hip-hop, ali među najpoznatijim utemeljivačima tog muzičkog pravca našla su se dvojica tinejdžera – jedan je imao samo 12, a drugi 17 godina.
Početkom sedamdesetih svi su se već polako hladili od muzike mira i ljubavi. Sedamnaestogodišnji Klajv Kembel stigao je s Jamajke i ubrzo je postao poznat kao DJ Kul Herc – maloljetni partijaner koji je stvarno znao puštati dobru muziku. On je primijetio da ljudi znaju biti nestrpljivi želeći bilo kakvu muziku prije samog početka žurke, jer su htjeli plesati, pa im je odlučio puštati samo ritam jedne pjesme koju bi zatim pretočio u ritam druge pjesme i tako dalje. Uz svoj miks ritmova, Herc je putem razglasa znao animirati ljude vrlo specifičnim pozivom na ples koji je pomalo zvučao kao repovanje.
Nije prošlo puno vremena i mladi DJ je dobio svoje prve učenike poznate kao MC-je. Među učenicima našao se i dvanaestogodišnji Grand Vizard Teodor koji je navodno u svom podrumu među prvima stvorio prepoznatljiv zvuk grebanja vinilske ploče kao dijela muzike. Nedugo nakon toga taj novi dodatak hip-hopu našao se i u pjesmi “Rockit” Herbija Henkoka.
Kolt izmislio maloljetnik
Čak i ako ne volite pištolje i ne znate ništa o njima, svejedno ste sigurno čuli za kolt. Kompanija koja je poznata po revolveru koji se koristio na Divljem zapadu zahvaljujući svom uspjehu danas proizvodi vatreno oružje za američke vojne snage, no sve je počelo s petnaestogodišnjim klincem koji nije bio popularan u svojoj školi pa je pokušao steći slavu dobrim vatrometom.
Vatromet je bio uspjeh – dok navodno nije uzrokovao požar u školi. Iako je mladi Sam Kolt morao odustati od školovanja zbog nemilog događaja, to nikako nije značilo da je odustao od igranja s eksplozivnim tvarima.
Sam Kolt dobio je ideju za novi pištolj pa se bacio na posao i izradio prvi kolt 45 od komada drveta. Nakon što je bio zadovoljan time kako je drveni pištolj ispao, napravio je model od metala – koji je eksplodirao čim ga je isprobao. Ipak, nije se dao obeshrabriti, već je preradio svoj dizajn i pokušao zainteresovati neke izrađivače pištolja, ali nije našao nikoga ko je vjerovao da će to oružje raditi kako treba. Na kraju je odustao i krenuo na put kao zabavljač koji je naplaćivao ljudima da udišu gas koji je izazivao smijeh.
Ni njegova karijera putujućeg “zabavljača” nije dugo trajala pa se ubrzo vratio staroj ideji, posudio novac od oca i otvorio tvornicu vatrenog oružja. Tvornica je u početku bila vrlo neuspješna, ali je jednog dana na štand mladog Kolta, koji je prodavao svoje pištolje po vrlo niskim cijenama, došetao kapetan teksaških rendžera po imenu Vouker i predložio neke promjene na pištolju te naručio 1.000 komada. Otada je Koltova kompanija prodala više od 30 miliona raznih oblika vatrenog oružja širom svijeta.
Petnaestogodišnjak je izmislio snoumobil
Prije stotinak godina jedan Kanađanin nije imao sreće i živio je u Kvebeku – koji je vjerovatno bio zatrpan snijegom svake zime.
Petnaestogodišnji Džozef Bombardier odlučio je suprotstaviti se silama prirode i izmislio je svoje vozilo za snijeg. Uz neke izmjene, očev model T kombinovan sa sankama i propelerom postao je prvi snoumobil.
Džozefov otac nije dijelio njegovu strast prema mehanici, no, imao je vlastitu strast – Boga. Mladi Džozef morao je razmontirati svoje vozilo i zaputiti se u obližnje sjemenište gdje ga je čekao novi život.
Srećom, Džozef i sjemenište nisu se najbolje slagali, pa se mladi Bombardier ubrzo vratio svom domu i snježnom vozilu koje ga je učinilo jednim od najslavnijih ljudi u Kanadi.
Raspored zvijezda na američkoj zastavi
Prvu američku zastavu navodno je smislila i sašila Beti Ros. Ali, ko je osmislio izgled aktuelne američke zastave?
Svaki put kad je došlo do teritorijalnih promjena SAD su morale promijeniti svoju zastavu da bi uključile nove države, poput Aljaske i Havaja. Kongres je zadnji put kad se to dogodilo raspisao konkurs za novi izgled zastave.
Sedamnaestogodišnji Robert Heft iz Lankastera u Ohaju uložio je sate i sate truda u srednjoškolski projekt za koji je jedva dobio -4. Ljuti tinejdžer pokušao je razgovarati s profesoricom, a ona mu je posprdno predložila da pošalje svoj projekt na konkurs za novu američku zastavu, pa ako baš njegova bude odabrana, ona će mu promijeniti ocjenu u odličan.
Mladi Heft očito nije shvatio ironiju u glasu svoje profesorice i njegova zastava ubrzo se našla među 1.500 platnenih projekata pred komisijom za odabir. Naposlijetku je i pobijedio, a čestitao mu je sam predsjednik Dvajt Ajzenhover, kojem se njegova zastava najviše svidjela.
Ne znamo je li Heft na kraju dobio zasluženu peticu iz istorije, ali kasnije je postao gradonačelnik Napoleona u Ohaju, a većinu života je proveo putujući po svijetu i držeći motivirajuće govore.
Tvorac Brajevog pisma
Luj Braj ostao je zbog infekcije bez vida kad je imao tri godine. Kako se cijela stvar dogodila početkom 19. vijeka, jedini izbor mu je bio stisnuti zube i pokušati se priviknuti na novonastalu situaciju. Srećom, jedina škola za slijepe na svijetu u to vrijeme nalazila se u Francuskoj, pa je mladi Braj već sa deset godina slušao predavanja.
Ipak, ako je htio čitati bilo koje djelo, morao je nekog zamoliti da mu čita – ili izmisliti svoje pismo za slijepe.
Braja je na taj nevjerovatan poduhvat inspirirao kapetan u francuskoj vojsci Barbje de la Sere koji je smislio baš takav sistem za vojsku. Kako De la Sere nije bio slijep, njegovo pismo nije bilo idealno za Brajeve planove.
Petnaestogodišnji Braj je nakon tri godine.
Tekst je preuzet iz Nezvisnih novina