On tvrdi da bez obzira na to da uvažava teško ekonomsko stanje u zemlji, kao i posljedično ograničavanje zapošljavanja na Sveučilištu, Medicinski fakultet zahtijeva da mu se zbog prethodno navedenih činjenica omogući otvaranje novih saradničkih i nastavničkih radnih mjesta.
Nadalje, dekan smatra da bi povećanje upisnih kvota na studij medicine i zapošljavanje ljekara trebali biti jedan od važnih strateških prioriteta hrvatske zdravstvene politike.
Ako je suditi prema prosjeku Evropske unije od 3,6 ljekara na 1.000 stanovnika, prema najnovijim podatcima Hrvatske ljekarske komore, u Hrvatskoj nedostaje čak 4.300 ljekara.
Prosječna dob hrvatskoga ljekara iznosi više od 50 godina.
Apsurdno, dana 31. decembra 2012. u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je prijavljeno 419 nezaposlenih ljekara, od kojih čak 81 ljekar ss licencijom za samostalan rad.
„Valja istaći da je u dokumentima Evropske unije, koja također ima problem s manjkom ljekara, upravo taj problem jedno od bitnih, strateških, političkih pitanja.
Smjernice Evropske unije definiraju i načine njegova rješavanja, i to kako slijedi: 1) povećanje upisnih kvota na studij medicine; 2) poboljšanje uvjeta rada ljekara; 3) povećanje ljekarskih plaća; 4) zadržavanje u sistemu zdravstva ljekara starijih od 65 godina; 4) suočavanje i pripremanje nacije na problem s manjkom ljekara.“, stoji u dekanovom saopštenju.
Pretpostavlja se da će nakon hrvatskog pristupanja Evropskoj uniji uslijediti pojačani emigrantski val hrvatskih ljekara u razvijenije evropske zemlje, što će dodatno ugroziti hrvatski zdravstveni sistem.