Palestina je stekla novi međunarodni položaj te je dosadašnji status stalne posmatračke misije Palestine promijenila iz “entiteta” u “posmatračku državu nečlanicu”, poput Vatikana.
Hrvatska je ranije najavila da će na glasanju u Generalnoj skupštini UN-a biti suzdržana jer “države članice Evropske unije nisu postigle zajednički stav vezan uz glasanje o rezoluciji u Ujedinjenim nacijama”. Tom je prilikom hrvatska diplomacija također poručila da “Republika Hrvatska u potpunosti podupire načelo dviju država kao rješenje koje će biti postignuto kroz pregovore, a koje će u svojim temeljima imati pravo Izraela na život u miru i sigurnosti te pravo Palestinaca na vlastitu državu”, javlja Hina.
Iz Bruxellesa su uoči glasanja poručili da “nije stvar EU-a kako će pojedine države glasati”.
Jedan od glasnogovornika Evropske komisije Michael Mann tom je prilikom objavio da je evropska dvadesetsedmorka usuglasila zajedničko stajalište koji potpisuje visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton.
– Sveobuhvatan ispregovarani mir, koji je od presudnog interesa za Evropsku uniju, kao i za sve strane u regiji, može i mora biti postignut na bazi dviju država, Izraela i Palestine, u dogovorenim granicama i mirnom i sigurnom suživotu. Gledajući unaprijed nakon današnjeg glasanja važno je za sve strane i aktere da rade na rješavanju konflikta s novim ciljem i bez odgode, pročitao je Mann zajedničko stajalište EU-a.
Na komentar novinara da je to općeniti stav, a ne odgovor na pitanje o večerašnjem glasanju, slegnuo je ramenima i odgovorio da na Generalnoj skupštini ne glasa Evropska unija već zemlje članice”.
Prije ovog izglasavanja, palestinski teritorij kao suverenu državu bile su priznale 132 zemlje.
Nakon što je Palestini u UN-u dodijeljen status “posmatračke države nečlanice” moći će se obratiti Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) u vezi s izraelsko-palestinskim sukobom. Naime, Međunarodni kazneni sud (ICC) sa sjedištem u Den Haagu nadležan je goniti osobe optužene za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine od 1. jula 2002., kada je na snagu stupio osnivački dokument suda, Rimski statut.
Do danas je 121 država ratificirala Rimski statut, a Izrael nije među njima, a nisu ni tri stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a: Sjedinjene Države, Kina i Rusija.
ICC ne može goniti države već samo pojedince i to u slučaju da su zločini počinjeni na teritoriju države potpisnice Rimskog statuta ili države koja priznaje nadležnost ICC-a, odnosno ako je počinitelj državljanin takvih država. Postoje i iznimke, ali mali su izgledi da budu primijenjene na palestinski slučaj. Naime, ICC-u je moguće obratiti se na tri načina. Istragu može otvoriti tužiteljstvo na zahtjev države potpisnice Rimskog statuta. Također, tužiteljstvo može otvoriti istragu na vlastiti poticaj uz odobrenje sudaca, a treći je način otvaranje istrage na zahtjev Vijeća sigurnosti UN-a. Upravo je ova treća mogućnost jedina moguća za istrage o državi koja nije potpisnica Rimskog statuta i bila je korištena u slučaju Libije. Međutim, s obzirom da su Sjedinjene Države tradicionalni saveznik Izraela i imaju pravo veta u Vijeću sigurnosti UN-a, mali su izgledi za primjenu takve opcije u palestinskom slučaju.