Naime, ova skandinavska zemlja “uvozi” smeće iz susjedne Norveške kako bi nastavila svoje programe reciklaže smeća za proizvodnju energije za hiljade domaćinstava u zemlji od oko 9,5 miliona stanovnika.
Efikasni sistem za sortiranje otpada i sistem reciklaže je do sada doprinio da samo četiri posto smeća u zemlji završi na deponijama.
Zato se mnogi pitanju kako je Švedska postigla tako dobar sistem upravljanja odlaganjem smeća i šta druge zemlje mogu naućiti iz ovoga?
Kao prvo, Švedska je već od ranih 1990-tih započela sveobuhvatni efektivni sistem kroz izmjenu zakona, blisku saradnju sa privredom i promjenu svijesti ljudi kako bi mijenjali čitavo društvo i učinili ga ekološki osjetljivim.
Vlasnici fabrika su morali da obrate pažnju na neoliko kategorija otpada. Postavljene su takse i zabrane na odlaganje smeća na deponije i postavljeni su ciljevi u oblasti reciklaže smeća. Kao rezultat toga, danas se, više od 90 posto smeća koje proivodu domaćinsta, reciklira te ponovo iskorištava u porizvodnji električne energije i goriva.
Švedska ima politike kojima stimuliše masovnu reciklažu smeća u kombinaciji sa snažnim ekonomskim poticajima kao što su poticaji za sabiranje smeća sa olakšanim pristupom posebnim mjestima za reciklažu.
2005. godine Švedska je zabranila odlaganje organskog smeća na deponije. Umjesto toga, smeće je biloški tretirano za spravljanje komposta, bioplina i gnojiva.
Nadalje, velike količine smeća su pretvorene u energiju kroz procese koji su se dokazali kao čisti i ekološki prihvatljivi.
Pomoću takve proaktivne politike, odlaganje smeća iz domaćinstava na deponije umanjeno je sa 1,380,000 tona u 1994. godini na 380,000 tona 2004. godine. Također, u toku 2004. godine oko 1,3 miliona tona materijala i 5,7 terawati energije je proizvedeno iz smeća koje odlažu domaćinstva.