U 2006., manje od polovine Europljana bilo je u kinu barem jednom. Dance slijede Finci i Česi, koji na kulturu troše pet posto zarade. Europski prosjek iznosi oko četiri posto.
Danci su takođe među najkreativnijima u Uniji, zajedno sa Šveđanima, Fincima i Latvijcima. Šveđani i Finci imaju najviše umjetnika i pisaca u EU.
No u tom pogledu prednjače ipak Island i Norveška, gdje u kulturnom sektoru radi 3,2 odnosno 2,6 posto radne snage, dok je prosjek Evropske unije 1,7 posto.
Najviše studenata umjetnosti imaju Britanci i Irci – 6,8 odnosno 6,6 posto, prema EU prosjeku od 3,8 posto.
S druge strane, za kulturu su najmanje zainteresovani Bugari i Grci te Luksemburžani.
Postoje razlike i između muškaraca i žena. Žene više čitaju od muškaraca. U svim državama članica udio žena koje pročitaju barem jednu knjigu na godinu najmanje je deset posto viši od udjela muškaraca.
Najviše knjiga pročita se u Švedskoj i Finskoj, a na trećem mjestu je Češka.
Na svjetskom nivou, Evropa je kulturna meka. Ne samo da se u njoj nalazi više lokacija zaštićene svjetske baštine nego bilo gdje drugdje nego i izvozi 50 posto više kulturne robe nego što uvozi. Trguje uglavnom knjigama i slikama, najviše sa SAD-om i Švajcarskom.