Bivši predsjednik RS-a je optužen za genocid u Srebrenici, progon muslimana i Hrvata i teroriziranje stanovnika Sarajeva .
Karadžić, koji se brani sam, rekao je da je broj žrtava u ratu četiri puta manji od onog koji se objavljue u medijima i dodao kako je njegovim zaslugama “umanjena patnja običnog naroda”.
“Umjesto da budem optužen za zločine u našem građanskom ratu, trebao bi biti nagrađen zato što sam učinio sve što je u ljudskoj moći da do građanskog rata ne dođe te da umanjim patnju ljudi. Zato što sam potpisao i sproveo brojna primirja i zaustavljao našu vojsku pred pobjedama i stalno tragao za mirom i prihvatio četiri od pet mirovnih planova”, rekao je Karadžić.
Karadžić je, govoreći u sudnici, rekao da je blag čovjek, pun razumijevanja te da je više puta zaustavio vojsku kada je bila “nadomak pobjede”.
“Kako vrijeme bude prolazilo istina će postajati sve jača, a propaganda, laži i mržnja sve slabiji”, rekao je Karadžić ukazujući na to da je broj žrtava rata u BiH preuveličan.
Prvu optužnicu protiv Karadžića, Haški je sud podnio krajem jula 1995., ali je on ostao na slobodi do 21. jula 2008. kada su ga u Beogradu uhapsile vlasti Srbije. Devet dana kasnije, prebačen je u pritvor Tribunala u Scheveningenu.
Karadžić je tražio 600 sati da ispita 570 svjedoka obrane, ali mu je za glavno i dodatno ispitivanje odobreno 300 sati. Odbrana je na tu odluku uložila žalbu, o kojoj još nije donesena odluka.
Prvi Karadžićev svjedok biće ruski pukovnik Andrej Demurenko. On će, po najavi odbrane, posvjedočiti da je u istrazi koju je sam proveo utvrdio da minobacačka granata koja je 28. augusta1995. ispred sarajevske tržnice Markale ubila 43, a ranila 75 osoba, nije bila ispaljena s položaja Vojske RS, čiji je vrhovni komandant bio Karadžić.