Od kada je počela kriza znatno se smanjio broj zaposlenih, a promijenile su se i njihove radne navike. Radnici sve rjeđe uzimaju bolovanje čak i kada su zaista bolesni, tvrde ljekari. Zašto je strah od gubitka posla postao jači od bolesti?
Od zemlje u kojoj se na bolovanje išlo namjenski tokom različitih sezonskih radova, do one u kojoj se na bolovanje ne ide ni kada bi se moralo. Izostanak s posla sve češće se posmatra kao nepoželjno ponašanje. Tako se mnogi, nerijetko odlučuju da i kada su bolesni, idu na posao.
Doktorka Doma zdravlja “Savski venac” Mirjana Radljić Kukoć rekla je da manje bolovanja do 30 dana, jer pacijenti odbijaju da uzimaju bolovanje vjerovatno zbog velikog odbijanja od plate i zbog straha od gubitka posla.
Prema njenim riječima, obično uzimaju po dan dva slobodno ukoliko imaju slobodne dane, da bi prevazišli tu situaciju.
Prošle godine je svaki osiguranik Republičkog zavoda koji je otišao na bolovanje u prosjeku bolovao 50 dana. Bolovalo je gotovo 79.000 radnika, najviše u Beogradu, a najmanje u Јagodini. Prema procjenama, slična situacija će biti i ove godine – bolovanje duže od mjesec dana, čije troškove pokriva država, a ne poslodavac, uzima jednak broj radnika, ali je i manje zaposlenih.
“U principu broj bolovanja je isti unazad nekoliko godina s tim što se smanjio broj zaposlenih koji imaju prava na bolovanje”, rekla je Sanja Mirosavljević iz Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Zaposleni koji često odlazi na bolovanje, po povratku može zateći izmjenjeno radno okruženje, bilo da je to promena smene, povećan obim posla ili tihi pritisak zbog odustva, objašnjavaju psiholozi rada. Tvrde i da bolestan radnik ne može dobro da radi.
“Sa sigurnošću mogu odgovoriti radnik kada je bolestan on je u izmenjenim uslovima, imate i dio zdravstvene kulture. Vi dolazite na posao, time utičete na okruženje, da li ćete na druge prenijeti viruse i slično. Drugo osjećaj neprijatno, vi ste bolesni, stvorićete kod drugih osećaj krivice, on je bolestan, treba mu pomoći”, navela je psiholog rada Vesna Mihaljević.
Mihaljevićeva kaže da će se tako stvoriti neprijatna situacija po okruženje u kome radnik radi, a može da osjeti i slabost i da se povrijedi.
Da bi se smanjile zloupotrebe pri odobravanju bolovanja dužeg od trideset dana, donesen je Pravilnik kojim se propisuje koliko dana može da se dobije za svaku pojedinačnu bolest. Iz domova zdravlja poručuju da nisu svi pacijenti isti i da pravilnik ne može da važi za sve.