Opšta stopa PDV-a je povećana sa 18 na 20 odsto, mada je za osnovne životne namirnice i dalje ostala niža stopa PDV-a od 8 odsto. Zbog povećanja cijena energenata, grad Beograd je prinuđen da od 1. oktobra odobri korekciju cijene grijanja za 18,5 i gradskog prevoza za 20 procenata.
Akciza na dizel gorivo povećane su za pet, a na tečni naftni gas za 12 dinara. Skuplje su i cigarete, koje će nakon povećanih akciza, prema računici samih proizvođača duvanskih proizvoda, poskupjeti 20 dinara po pakli.
U kojoj će meri povećanje gornje stope PDV-a i akciza uticati na cene, zavisi prije svega od odluke proizvođača da li treba da to prebace na potrošače, kaže za Novosti Milica Bisić, savjetnik za poreski sistem u Ministarstvu finansija i privrede.
“To zavisi od konkurencije među proizvođačima, ali i od njihove procjene toga kolika su raspoloživa sredstva domaćinstava. Neki će vjerovatno povećanje u potpunosti prebaciti na kupce, ali neki neće.
Fiskalni savjet, s druge strane, ima preciznu kalkulaciju o tome koliko će više novca porodice trošiti. Proračuni kažu da će prosječno domaćinstvo sada imati za 0,89 odsto veće izdatke.
“Najveće povećanje troškova podnijela bi najbogatija domaćinstva, čiji bi se troškovi povećali za jedan odsto, dok bi najmanje povećanje poreskog opterećenja, snosila najsiromašnija domaćinstva”, objašnjava Nikola Altiparmakov, član Fiskalnog savjeta.
“Njima bi u proseku rast troškova bio 0,74 odsto. Učešće potrošnje po opštoj stopi PDV najviša je kod najbogatijih domaćinstava. Najsiromašnija domaćinstva troše na osnovne životne namirnice, a za njih se PDV ne mijenja”, naveo je on.
Ako je suditi po trgovcima, oni neće u cijene ugraditi pun iznos povećanja PDV-a. Tako makar poručuje potpredsjednik „Agrokora“ za maloprodaju Ante Todorić.
On kaže da povećanje PDV-a neće prouzrokovati drastičnije promjene i da “očekuje da bi cijene mogle porasti za oko jedan odsto”.
Cigarete i dalje jeftine
Cigarete će u Srbiji i poslije najnovijeg poskupljenja biti upola jeftinije nego u Rumuniji i Bugarskoj, a čak tri puta nego u zapadnim zemljama. Poslije povećanja akcize na cigarete, ona će u Srbiji i dalje biti tri puta niža od minimuma koji propisuje Direktiva Evropske unije za sljedeću godinu, kaže Nikola Altiparmakov, član Fiskalnog savjeta.
Sličan stav ima i Srećko Nakić, potpredsjednik „Atlantik grupe“ koja u vlasništvu ima brojne prehrambene brendove. On kaže da ih ne brine povećanje PDV u Srbiji i ističu da je u Hrvatskoj PDV 25 odsto, pa da to nije značajnije uticalo na rast cijena njihovih proizvoda.
Po nižoj stopi PDV-a, od osam odsto, i dalje će se oporezovati isti proizvodi kao i do sada. To su hljeb, pekarski proizvodi, mleko i mlečne prerađevine, brašno, šećer, jaja, ulje, voće, povrće, meso, komunalne usluge, lijekovi, vještačko đubrivo, drvo za ogrev, prirodni gas, kompjuterska oprema, knjige, dnevne novine i hotelski smeštaj.
Potpredsjednik Vlade Srbije Јovan Krkobabaić izjavio je ranije da da povećanje PDV-a od dva odsto ne bi smjelo da utiče na cijenu hrane, kao i da poskupljenje osnovnih namirnica nije opravdano.
Krkobabić je naveo da je potpuno neopravdano poskupljenje “zejtina, šećera, brašna ili hljeba, kada te namirnice imamo u Robnim rezervama”. On očekuje i da inspekcije spriječe prodaju skupljih namirnica ‘na crno’.