Kako prenose francuski mediji, Sapiro sumnja da će se u skorije vrijeme naći sredstva za spašavanje eurozone.
Da
li bi se trebalo omogućiti eurozoni pravo na dalje postojanje i da li
bi joj trebalo dati odgovarajuća sredstva? Može li Njemačka da otplati
postojanje eurozone – pita Sapiro.
On navodi da nije problem u tome želi li Njemačka to ili ne. Pitanje je može li ona to da uradi?
U
varijanti da EU prizna da je projekat doživio fijasko – morala bi biti
donesena odluka o tome da se spašava ono što se spasiti može.
Odnosno, da se učine napori u oblasti političke i ekonomske integracije jedinstvenog prostora.
Sapiro
smatra da će, ovakvom obliku, eurozona veoma teško preživjeti
predstojeću zimu i 2013. godinu, ali to ne znači da će EU nestati.
Unija će, navodi on, proći kroz period reformi, ali će nastaviti svoj razvoj.
Pravo
pitanje se krije se u razvijanju evropske ekonomije. Ako se predloži
politiku smanjenja troškova, apsolutno jednoznačno, to će ekonomiju
voditi ka dugoročnom padu tokom četiri do šest godina.
U vezi s
tim, politička težina EU u međunarodnoj areni će se suštinski smanjiti,
što će posljedično voditi ka brojnim krizama unutar EU – upozorava
Sapiro.
Ako EU uspije da pređe na obimni ekonomski rast počevši
od 2013-2014. godine, tada će, kao suštinski magnet za druge ekonomije,
sačuvati svoju specifičnu težinu.
Sapiro se nada da će vlade
zemalja EU prije usvojiti logiku ekonomskog rasta, nego politiku
smanjivanja troškova, koja je neophodna kako bi se sačuvala eurozona.