List podsjeća u članku
objavljenom u srijedu na napetost koja i u Grčkoj i u EU trenutno vlada u
pogledu pitanja hoće li Grčka zadržati euro kao svoju valutu ili ne.
Grčka vlada traži više vremena za reforme, a to znači i više novca koji joj niko ne može dati, tvrdi SZ.
“Unatoč
tome, raspoloženje se proteklih sedmica stubokom promijenilo”, piše
list. Dok je izlazak Grčke iz eurozone nedavno izgledao kao gotova
stvar, zajmodavci se sada opet zauzimaju za ostanak zemlje u monetarnoj
uniji.
List podsjeća da se njemačka kancelarka Angela Merkel
krajem augusta, za posjete predsjednika grčke vlade Antonisa Samarasa Berlinu, javno izjasnila za ostanak Grčke u eurozoni, nakon čega su
zašutjeli članovi njezine koalicije koji su se zauzimali za to da Grčka
napusti monetarnu uniju.
“Odakle ta promjena raspoloženja?”,
pita list i odmah daje djelomičan odgovor: “Sigurno ne zbog dobrih
vijesti iz Grčke.” Jer, nastavlja SZ, u grčkom budžetu sve je više rupa,
vlada u Atini više ne zna gdje bi uštedjela, a grčkim je građanima već
svega dosta.
Grčka prijeti da će promašiti sve ciljeve što su
joj ih postavili međunarodni vjerovnici. Budžetski deficit od oko devet
posto BDP-a iz prošle godine trebao se do 2014. smanjiti na ispod tri
posto. Grčka međutim vjerovatno ne može finansirati budžet za 2013. bez
dodatne pomoći.
Već se ranije znalo da Grčka treba više novaca,
prenosi SZ riječi jednog stručnjaka. “Kod šefova vlada poraslo je
uvjerenje da nemamo alternative, da se euro mora spasiti”, izjavio je za
SZ glavni ekonomist investicijske grupacije Assenagon Martin Huefner.
“Ako
izgubimo euro, to bi značilo težak udarac za evropsku integraciju,
možda čak i njezin kraj“, pojasnio je Huefner, dodajući kako bi Evropa
time izgubila svoj “glas u svijetu”.
“Ako se isključi jednu
zemlju, onda se javlja pitanje, zašto se ne isključi još jednu. Možda
Portugal, možda Španiju…“, slikovito je opisao scenarij izlaska Grčke
iz eurozone Marco Bargel, glavni ekonomist Postbanka. On smatra da
prijetnje Grčkoj nikad i nisu bile ozbiljne, nego se samo htjelo
stvoriti pritisak.
Grčka dobro puni svoj budžet, tvrdi list, ali
se nalazi na brdu dugova. Grčka napreduje i u dereguliranju tržišta
rada, bilježi napredak u smanjenju birokratije, gdje je između 2009. i
2011. smanjila izdatke za 20 milijardi eura, što je deset posto BDP-a.
Međutim,
grčka privreda zbog štednje sve se više urušava, što znači da bi
štednja mogla dovesti do recesije. Stoga je Samaras zatražio od
vjerovnika dodatne dvije godine za provedbu reformi.
“Odakle bi
trebao doći novac?”, pita se SZ, uz pojašnjenje da očito nema govora o
novom paketu pomoći, jer bi za to bilo potrebno odobrenje nacionalnih
parlamenata država članica eurozone.
Novome otpisu dugova
žestoko se protivi njemačka kancelarka Merkel, jer bi to značilo da
države plaćaju dugove drugih država, a za to bi trebala dodatne novce iz
budžeta, i to uoči parlamentarnih izbora u svojoj zemlji.
Jedina bi mogućnost bila da Evropska centralna banka (ECB) produži vrijednost grčkih državnih obveznica, piše list.