Rekavši kako je razumljiva
želja hrvatske vlade da konačno uredi granice sa susjedima, Rudolf je
naglasio da je ona dužna zajedno s prijedlogom o ratifikaciji ugovora
Tuđmana i Izetbegovića kazati zastupnicima i građanima da je tim
ugovorom promijenjena granica u Malostonskome zaljevu na štetu Hrvatske.
Rudolf podsjeća da su hrvatski stručnjaci i većina znanstvenika
uvjereni da je na dan proglašenja svoje neovisnosti i samostalnosti,
25. lipnja 1991., Hrvatska stekla otoke Mali i Veliki školj i Rt rep
Kleka poštujući međunarodnopravno načelo o stjecanju naslijeđenih
granica bivše Republike Hrvatske u nekadašnjoj jugoslavenskoj
federaciji, te da za to ima dovoljno dokaza.
Akademik Nenad
Vekarić, Stjepan Ćosić i Niko Kapetanić objavili su nedavno knjigu
“Prijevara ili zabluda? Problem granice na području poluotoka Kleka” u
kojoj potkrepljuju tvrdnju da je granica na Kleku promijenjena 1974. u
korist BiH grubom krivotvorinom jednog bosanskohercegovačkog geodeta. Za
vrijeme bivše Jugoslavije objavljeni su brojni zemljovidi na kojima je
ucrtana granica između Hrvatske i BiH u Malostonskome zaljevu.
Načelo
poštivanja i stjecanja zatečenih granica (uti possidetis), po
Rudolfovim riječima, važni su za sve novostvorene države, a to je
potvrđeno i u službenome mišljenju Badinterove komisije o granicama
bivših jugoslavenskih federalnih jedinica, koje je objavljeno u siječnju
1992. Dodao je kako mu stoga nije jasno zašto su tu promjenu granice u
Malostonskome zaljevu prihvatili članovi hrvatskog pregovaračkoga tima.
Upitan
za komentar izjave iz vlade da će Hrvatska ugovore koje je potpisala i
ratificirati, Rudolf je upozorio da ta izjava nije korektna prema
Hrvatskome saboru, koji obavlja kontrolu međunarodnih ugovora i
ocjenjuje jesu li sukladni s državnim interesima te zapravo nadzire rad
vlade i ministarstava.
“Ako je sadržaj ugovora suprotan
hrvatskim interesima, Sabor ga ne će potvrditi, tj. ratificirati”,
izjavio je, rekavši da u odnosima između država ima ugovora koji su
potpisani, a nikada nisu stupili na snagu jer nisu ratificirani.
Rudolf
je kazao kako bi rješavanje problema sa suverenitetom nad dvama
otočićima i vrhom Kleka najpogodniji izravni pregovori stručnjaka ili
“ad hoc arbitraža” u kojoj bi bili, primjerice, po trojica stručnjaka iz
svake države i sedmi, “neparni” arbitar iz inozemstva. Postupak bi bio
kratak i jeftin. Arbitri ne bi zalazili u reviziju čitave granice koja
je duga preko tisuću kilometara, rekao je. Ako bosanskohercegovačka
vlada zatraži da se ispita i granica na Uni, stručnjaci bi mogli obaviti
i taj posao, kazao je Rudolf, napominjući da bi takav zahtjev moralo
uputiti Sarajevo.
Rudolf zaključno naglašava da su Veli i Mali
školj i Rt rep Kleka male površine, nemaju stratešku važnost, ne utječu
na gradnju Pelješkoga mosta, ali se promjenom granica ruši načelo
stjecanja zatečene granice na dan osamostaljenja država.
“Prema
tome, poštivanje toga načela je u interesu i BiH zbog identificiranja
granica sa Srbijom i Crnom Gorom”, kazao je Rudolf.