Nivo morskog leda obično dostigne najnižu tačku u septembru, tako da će se topljenje najvjerovatnije nastaviti.
Nasa kaže da je prema posljednjim mjerenjima led pokrivao površinu od 4,1
miliona kvadratnih kilometara, dok je prethodni neslavni rekord iznosio
4,17 miliona (18. septembra 2007).
Tokom posljednjih 30 godina sateliti su zabilježili pad od 13% po deceniji u vrijeme ljetnjeg minimuma.
I debljina leda se smanjuje, tako da je ukupna količina ledenog topljenja još veća.
Džoi Komiso, naučnik iz Nase, kaže da je ovogodišnje povlačenje
leda izazvano prethodnim toplim godinama. „Za razliku od 2007. ove
godine nije bilo neobično visokih temperatura na Arktiku. Ali led je
zgubio debljinu i leti postaje veoma ‘ranjiv’ zbog toga”.
Svi
pokzatelji govore da se ledeni pokrivač Sjevernog ledenog okeana
drastično mijenja. Količina leda sada predstavlja samo 30% od one iz
osamdesetih.
„Ja sam bio jedan od onih naučnika koji su prije
nekoliko godina predvidjeli da će do 2015-16. Sjeverni pol ostati bez leda
i zbog toga sam ismijevan”, kazao je prof. Piter Vadhams sa Univerziteta u
Kembridžu za BBC. Njegovo predviđanje se, nažalost, obistinjuje.
„Ledeni pokrivač čeka svoju neizbježnu smrt, a topljenje je sve brže i
brže. Posljedice su ozbiljne: otvorena voda smanjuje prosečan albedo
(mjeru refleksivnosti) planete, čime se globalno zagrijevanje ubrzava.
Takođe, ovolika količina vode će otopiti permafrost sa okeanskog dna i
otpustiti ogromne količine otrovnog gasa metana u atmosferu.
Podijeljena su mišljena o datumu konačnog nestanka ljetnjeg okeanskog leda,
ali najnovije vijesti pružaju čvrste argumente pesimistički nastrojenim
naučnicima.
To će dovesti do nestanka životijskog svijeta na Sjevernom polu, a
toplija mora će ubrzati i topljenje leda ne Grenlandu, što će izazvati
porast nivoa mora i promjenu saliniteta. To će, opet, izmijeniti morske
struje koje utiču na našu klimu.
Ima i onih koji profitiraju od
ovih promjena: brodovi štede vrijeme jer plove dosad neprolaznim putevima
sjeverno od Rusije, a naftne i gasne kompanije se utrkuju koja će više
eksploatisati Arktik – iako ih „zeleni” kritikuju na sve strane.