Šteta se u BiH procjenjuje na skoro milijardu dolara, što je veliki
udarac za zemlju u kojoj je u poljoprivredi zaposleno 20 odsto
stanovništva i koja ima udio od 10 odsto u ukupnoj ekonomskoj
proizvodnji.
U Srbiji, gdje poljoprivreda ima udio od oko 12 odsto društvenog
proizvoda, šteta je oko dvije milijarde dolara, a u Hrvatskoj, gdje su
usjevi prepolovljeni, oko 250 miliona dolara.
“Ovo je katastrofa. Sve je bilo odlično, a potom je došla suša. Imali
smo manje od 10 odsto kiše u poređenju sa normalnim godinama, a šteta na
njivama pod kukuruzom je 100 odsto”, izjavio je Zoltan Pinkert,
poljoprivrednik iz Baranje.
Poljoprivrednici u BiH kažu da situacija nije bila ovako loša od kraja
rata 1995. godine i prijete bokadama važnih puteva i graničnih prelaza
od početka septembra ukoliko im vlasti ne isplate subvencije i ne
zaštite domaću proizvodnju.
Budućnost je sumorna. Vlade širom regiona nemaju dovoljno novca i sve
zemlje su suočene sa recesijom, pa nema sredsatava za ulaganje u moderne
poljoprivredne metode, navodi se u Rojtersovom komentaru.
“Plaćamo cijenu nedostatka sistematske poljoprivredne politike u
posljednjih 20 ili 50 godina. Uvijek nas iznenadi suša usred ljeta”,
kaže Damir Kovačić, predavač poljoprivrednog marketinga na zagrebačkom
univerzitetu.
Svjetska banka, koja je u maju odobrila zajam od 40 miliona dolara za
unapređenje sistema za navodnjavanje u BiH, navodi da balkanske države
imaju veliki poljoprivredni potencijal, ali da im nedostaju
infrastruktura i strategija.
“Bivša Jugoslavija je imala jedan od najnaprednijih sistema za
navodnjavanje i drenažu. Nažalost, ti sistemi su zapušteni i erodirani.
To nije samo posljedica budžetskih nedostataka, nego i čestih preokreta u
upravama ovih sistema”, izjavio je Holger Kraj, službenik Svjetske
banke, koji se bavi poljoprivredom i ruralnim razvojem u Evropi i
centralnoj Aziji.
Mate Brlošić, šef hrvatske poljoprivredne komore, kaže da bi kukuruz
ove godine mogao da bude “rijedak kao zlato” i da će oporavak
poljoprivrede i stočarstva trajati godinama.