Bosna i Hercegovina je zemlja perifernog kapitalizma u kojoj se, unatoč mnogim razlikama na površini, vodi jedinstvena politika. Ni jedna od kompradorskih mafija, koje posljednjih 17 godina proklamuju secesionizme, centralizaciju il, u najboljem slučaju, neki jalovi konsocijacijski koncept, zapravo ne vode ni jednu drugu politiku, osim politiku zamagljivanja svojih posredničko-rasprodavačkih politika. Sve drugo su svađe oko udjela u pazaru, koje se, putem podaničkih ili površnih medija, potom manifestuju kao predstave ili cirkusantski nastupi. Zadatak protagonista ove predstave je optužiti tobožnje oponente za pljačku i/ili veleizdaju države, podneti spisak nepočinstava, a svoje slične radnje pripisati “neodgovornim pojedincima” ili se praviti lud kao da se ništa nije dogodilo. Sutra, u novim prilikama, može doći do pregrupisavanja. Današnji oponenti su sutrašnji saveznici, a saveznici oponenti, te je uvijek mudro čuvati hvale i pogrde u rezervi i za njih.
Političko-ekonomska savezništva se sklapaju i cijepaju i u najmoćnijim političkim i ekonomskim centrima svijeta, primarno oko podjele plijena i zona utjecaja, iako međusobni rivaliteti i obavještajni ratovi ne prestaju nikada. Od balansa tih savezništava i sukobljavanja, mogućnosti i nemogućnosti sopstvenog udjela u tržištima zavisi opstanak cjelokupne buržoaske civilizacije. Od balansa i sukobljavanja ridikulnih kompradora na periferiji evropskog kapitalizma, zavisi, otprilike, ko će od njih, kada dobije ulogu glavnog rasprodavača, biti povaljen kao primjer da pravna država ipak postoji i da se obračunava sa “organiziranim kriminalom”, a koji će, ‘pak, zadovoljan svojim procentom, provesti ugodnu starost pišući memoare o tome kako je odbranio nacionalne interese.
U slučaju, uslovno rečeno, bošnjačkog dijela Federacije BiH, ovakvu bismo politiku mogli definirati kao periferni balinluk. Periferni balinluk je kada, nakon vijesti o pustošenju sefa Bošnjačkog instituta, u koje je umiješan jedan od kompradora (Lagumdžija), bratija tog kompradora pokrene kampanju protiv svojih dojučerašnjih saveznika (SDA), nabijajući im na nos koja su sve od državnih preduzeća doveli do ruba propasti. Sve se to radi u savezništvu sa trećim kompradorom (Radončićem) koji ih je, do jučer, nazivao mafijašima i kriminalcima, ali je sada podoban da bude vrhovni policajac u državi. Ili kad isti ti kompradori optuže svoje dojučerašnje saveznike da svojoj vlasti potčinjavaju entitetsku televiziju, dok je sam šef ove kompradorske grupe jučer bio u centru skandala, u kojem je objelodanjeno, da u staljinističkom maniru, uređuje centralnu informativnu emisiju iste te televizije. Ili, kada uvrijeđeni dojučerašnji saveznici, “umjereni” kompradori stanu rasturati letak u kojem obećavaju “krv do koljena”, ako ih dojučerašnji saveznici nastave šamarati. Ili kada treći komprador – uspješni dio kompradorstva – taj letak predstavi kao ozbiljnu prijetnju sistemu, poretku i nacionalnom interesu.
Ili kada prvi dojučerašnji saveznici optuže druge dojučerašnje saveznike za izbacivanje HDZ-a iz vlasti koje su sami osmislili, dok hrvatski kompradori na to mogu samo stopirati jednu od najmaestralnijih epizoda “Crne Guje” i prebaciti kanal na Dnevnik FTV-a i još više vrištati od smijeha. Ili, kada se, zapravo, ispostavi da je gotovo cjelokupan nevladin sektor, kritikujući pređašnju vlast, službovao današnjoj vlasti, te je, u nastalom, neprogresivnom haosu, izgubio kompas, kome zapravo služiti. Kako kritikovati suštinu sistema koji sami održavaju besplodnim kritikama? Ko se, dođavola, zalaže za to “civilno” društvo? Željko Komšić? Ne, ne! Ovo je ipak komedija. Nije za plakanje.
Perspektive perifernog balinluka su, u tom smislu, neograničene koliko i krug. Kostimirane zabave i jeftini vodvilji predvidljivih scenarija se neprestano ponavljaju. Pa ipak, ono što im se perifernom balinluku ne može osporiti jeste da je smiješan. I to ne samo za hrvatske i sprske kompradore, koji su ipak nešto uspješniji u mistifikacijama svojih podaničkih i marginalnih uloga u svjetskoj i regionalnoj politici. Urnebesni periferni balinluk, kao daleka reminiscencija, globalnih pljačkaških procesa i poduhvata mu dođe i nešto kao dobra zabava cjelokupnom koru predstavnika međunarodne zajednice u BiH, čak i za, hronično neduhovitog, preplaćenog uskršnjeg zeku na čelu njene birokratije. U svojoj koloniji se smiju onome što im je kod kuće daleko ozbiljnije vođen posao.
U balijskom kompradorskom pozorištu u kojem glupave lutke, nakon ispričanog vica, mlate jedna drugu ili zapaljenu kuću gase benzinom, izaziva oduševljenje publike. Gosti se valjaju od smijeha. Traži se ulaznica više. Stalno hoće još. Zabavniji su od srpske ili hrvatske kompradorske monodrame, gdje jedan, uvijek glavni glumac, igra gotovo sve uloge. Balije se tuku, pljuju, ogovaraju oko sitna interesa. Zabava ide do te mjere da glumci silaze sa pozornice i vuku utjecajnije gledaoce za rukav, ne bi li promijenili nekako tok predstave u svoju korist. Poneki gledalac tada nešto obeća, daje trenutnom negativcu nadu u Happy end scenario, ne bi li se još više smijao razvoju komičnih dešavanja koja će nastupiti. To je to balijsko-kompradorsko interaktivno pozorište. No, ne staje sve na tome. Mnogi su za promjenu scenarija, spremni da plate, ne samo doživotnim besplatnim ulaznicama, već i svime onime što nije njihovo, ali im je na raspolaganju (osim materijala za jeftine kulise). Pobjede plaćamo fabričkim pogonima, elektrodistribucijom, telekomom, industrijom lijekova… Tada interaktivno pozorište postaje interaktivna kladionica, a u krajnjoj liniji i kockarnica, u kojoj će se opet, bez pogreške, znati ko dobija sve, ko mrvice, a ko ništa. Ugodna zabava!
*Pod ‘balija’ i ‘balinluk’ se u tekstu ne podrazumijeva pogrdni naziv za Bošnjaka odomaćen u huškačkoj ratnoj propagandi, već kao socijalni fenomen, koji je autor definirao u svome tekstu “Kratki ogled o balinluku” (http://www.6yka.com/novost/27009/kratki-ogled-o-balinluku), kao što je slične fenomene definirao i u tekstovima “Kratki ogled o vlahaluku” (http://www.6yka.com/novost/27010/kratki-ogled-o-vlahaluku), “Kratki ogled o škutorluku” (http://www.6yka.com/novost/27011/kratki-ogled-o-skutorluku) i “Kratki ogled o urbanluku” (http://www.6yka.com/novost/27013/kratki-ogled-o-urbanluku).