Svoje mjesto na listi pronašli su bankari, ekonomisti i
političari koje je list Guardian proglasio krivima za nepoduzimanje
akcije kako bi se spriječio najveći ekonomski krah tržišta od ‘Velike
depresije’.
Alan Greenspan,
direktor Američkih federalnih rezervi, zauzeo je prvo mjesto. Njega se
smatra krivim da je zbog niskih kamatnih stopa i neprekidnom
protivljenju reguliranja tržišta derivata prouzrokovao kreditnu krizu u
svijetu.
Njegove niske kamatne stope poticale su Amerikance da
uđu u kredite za kupnju kuća, premda nisu imali sigurna primanja. Na
saslušanju 2008. godine u Kongresu izjavio je da je donio pogrešnu
odluku jer je vjerovao da će se finansijske kuće moći same regulirati.
Nakon
što je napustio funkciju šefa Federalnih rezervi, počeo je raditi za
investicijsku kuću Pimco. Greenspan nije izbjegao ni kritizirati novu
politiku Federalnih rezervi.
Mervyn King,
guverner “Bank of England”, na listi se našao zbog svojih zakašnjelih
reakcija na razvoj ekonomske krize. King je prije par sedmica napokon
priznao da je kriza rezultat kolosalnih grešaka vodećih ljudi a ne samo
krivnje pohlepnih bankara. Kinga će već ovo ljeto smijeniti s mjesta
guvrenera.
Na listi krivaca za ekomomski krah su i političari.
Bill Clinton,
bivši američki predsjednik, prije 13 godina je ukinuo Glass-Steagallov
zakon, koji onemogućuje svakoj komercijalnoj banci u SAD-u potpisivanje
emisija vrijednosnica i trgovanje njima. Taj je potez ukrokovao rađanje
“super banki”.
Gordon Brown, bivši britanski
premijer, danas radi na projektima za poboljšanje uvjeta u kojima žive
djeca diljem svijeta, na njihovom školovanju, smanjenju siromaštva , s
organizacijama poput UN-a.
Krah svjetske berze dogodio se za vrijeme George Busha,
bivšeg američkog predsjednika. Bush je propustio zakonski regulirati
tržište kako bi spriječio daljnju krizu. Bush danas uživa u svom životu u
Texasu, puno vremena provodi u ‘Bush Centeru’, te ne želi biti pod
svjetlima reflektora.
Senatora Phil Gramm, neki
ekonomičari krive da je njegov prijedlog zakona (Gramm- Leach- Bliley
zakon) kriv za hipotekarsku krizu 2007. godine te globalnu ekonomsku
krizu 2008. godine. Upravo je Gramm onaj koji se najviše zalagao za
deregulaciju i pomogao u sastavljanju zakona koji je omogućio stvaranje
finansijskih divova poput “Citigroupa” i “Bank of America”. Gramm i
dalje smatra da je napravio dobru stvar, što je i izjavio prije par
sedmica prilikom posjeta jednoj školi.