Istraživanje o temi „Politička kultura, dijalog, tolerancija i demokratija u Republici Srpskoj i BiH” potvrdilo je da je osnovno obilježje političke kulture u BiH provincijalizam, patrijarhalni mentalitet i nepovjerenje prema drugom i drugačijem.
Profesor banjalučke Više škole unutrašnjih poslova Duško Vejnović, koji je na čelu ovog defendološkog centra, rekao je za beogradsku „Politiku“ da je 60 odsto ispitanika političku situaciju u BiH ocijenilo kao lošu, a 59 odsto smatra da je politička kultura u BiH takođe loša.
„Da je govor mržnje vrlo rasprostranjen i ozbiljan problem u javnom i političkom životu slaže se 66 procenata ispitanika. Čak 64 odsto ispitanika smatra da političke elite često koriste govor mržnje kao vid političke komunikacije sa drugim narodima”, rekao je Vejnović.
On je objasnio da kao uzroke nacionalne, vjerske mržnje, netrpeljivosti, netolerancije i govora mržnje 56 ispitanika vidi u dijelu istorije i kolektivnom pamćenju naroda u BiH.
„Čak 70 odsto anketiranih smatra da grupna zatvorenost, predrasude, isključivost i neobjektivnost, nekritični odnos prema pripadnicima drugih naroda i vjerskih zajednica uzrokuju mržnju i netrpeljivost”, naveo je Vejnović.
On je istakao da se „značajan broj ispitanika, 63 odsto, slaže da političke elite stvaraju plimu mržnje i netolerancije zbog skretanja pažnje javnosti sa stvarnih društvenih problema: velike nezaposlenosti, niskog životnog standarda”.
„Posmatrajući istoriju ovih krajeva može se reći da je ona bila vojna i diplomatska, a ne ekonomska i kulturna. Ovde se bez prijatelja mora, ali bez neprijatelja ne može. Nacionalni heroji i nacionalni identitet u BiH su uvijek u prvom planu, dok se demokratski kompromisi zanemaruju, što nije samo posljedica unutrašnjih podjela, nego i politike velikih sila – otomanske, venecijanske, habsburške”, istakao je Vejnović.
Navodeći da se „u BiH previše priča, a premalo misli”, Vejnović je ocijenio da su „ove podjele ozbiljna prepreka u stvaranju građanskog ili civilnog društva” i da se u BiH ljudi moraju učiti dijalogu i toleranciji, jer nevolje u BiH proističu iz činjenice da ljudi ne mogu da komuniciraju jedni s drugima.
„Jedan uistinu dijaloški način mišljenja i življenja imao bi za posljedicu da među misliocima ne bi bilo dogmatika, među vernicima ne bi bilo fanatika, a među političarima ne bi bilo tirana”, rekao je Vejnović.