U informaciji Direkcije za ekonomsko planiranje BiH o kretanju
makroekonomskih pokazatelja za prvih pet mjeseci ove godine navedeno je
da podaci iz realnog sektora za april i maj ukazuju ne samo na nastavak,
nego i moguće intenziviranje pada potrošnje i investicija, kao ključnih
generatora ekonomskog rasta.
Ukupna strana ulaganja u aprilu iznosila su 3,96 miliona, a u maju 50,02
miliona maraka. Negativni efekti pada investicija posebno su izraženi u
građevinskom sektoru, koji je i u drugom tromjesečju zabilježio
smanjenje obima građevinskih radova.
– Povećanje vrijednosti građevinskih radova u FBiH od 5,3 odsto iz prvog
kvartala je za svega dva mjeseca pretvoreno u pad od 2,6 odsto. U isto
vrijeme godišnji pad vrijednosti radova u RS od 14,3 odsto iz prvog
kvartala dodatno je intenziviran u drugom tromjesečju, tako da je
petomjesečni pad iznosio 18 odsto – navedeno je u informaciji Direkcije.
Industrijska proizvodnja u prvih pet mjeseci 2012. smanjena je za sedam
odsto u odnosu na isti period prošle godine. U aprilu i maju je
nastavljen trend slabljenja industrijske proizvodnje s početka godine.
– Glavni razlog smanjenja industrijske proizvodnje je slabljenje izvozne
tražnje, što je dovelo do smanjenja izvoza. Smanjena tražnja na
inostranim tržištima dovela je do pada proizvodnje u prerađivačkoj
industriji od oko osam odsto u odnosu na isti period prošle godine –
navodi se u informaciji.
Zbog manjeg izvoza došlo je do rasta trgovinskog deficita, koji je na
kraju maja iznosio 2,9 milijardi maraka i u odnosu na prvih pet mjeseci
prošle godine bio je veći za 300 miliona KM.
Tržište rada još karakteriše visoka nezaposlenost, a taj problem se
produbljuje. Izuzetak je bio samo april, kada je, zahvaljujući
angažovanju sezonaca, broj zaposlenih porastao u odnosu na mart. U
informaciji Direkcije za ekonomsko planiranje BiH se navodi da su
poslodavci najviše otkaza u aprilu ove godine, kao i prethodnih mjeseci,
podijelili u građevinarstvu, ugostiteljstvu i trgovini.
Projekt-menadžer Sektora za makroekonomiju Spoljnotrgovinske komore BiH
Igor Gavran istakao je dasu odavno ukazivali na loše ekonomske
pokazatelje, ali da su ta upozorenja shvatana neozbiljno.
– Sada je očigledno da za ovakvo stanje u ekonomiji nije isključivi
krivac snježno nevrijeme koje nas jepogodilo u februaru, a kojim su
vlasti pravdale loše ekonomske pokazatelje u prvom kvartalu. Očiglednoje
da se radi o negativnom trendu – rekao je Gavran.
Govoreći o povećanju trgovinskog deficita, Gavran je istakao da je tome skoro u potpunosti doprinio padizvoza struje i koksa.
Međutim, nije samo problem u tome. Struktura našeg izvoza inače je veoma
nepovoljna i plašim se da bipad izvoza mogao biti još veći – kazao je
Gavran.
On je istakao da ne očekuje procentualno veliki pad BDP-a na nivou BiH u
ovom polugodištu, ali je naglasio da je i stagnacija jako opasna.
Predsjednik Savjeta izvoznika pri Privrednoj komori RS Predrag Zgonjanin
rekao je da su brojna upozorenja privrednika ostala bez adekvatne
reakcije vlasti i da zbog toga imamo ovako loše rezultate.
– Ogroman pad zabilježen je u prerađivačkoj industriji, jer su cijene
berzanske robe znatno povećane. S druge strane broj proizvodnih
preduzeća se konstantno smanjuje i logično je da imamo ovakav rezultat.
Imamo ogroman trgovinski deficit, koji će se sigurno povećavati i u
sljedećem periodu, ali o tome očigledno niko ne brine – naglasio je
Zgonjanin.
On je istakao da u BiH raste samo broj zaposlenih u administraciji i njihove plate, dok preduzeća nestaju.
– Ove godine je zatvoreno oko 1.000 radnji. Iako se govori da je isto
toliko i otvoreno, to ne predstavlja realan podatak, jer su one samo
registrovane, a pitanje je koliko njih zaista radi i koliko će dugo
raditi – kazao je Zgonjanin.
Iako je ocijenio da je ekonomska situacija stabilna, Senat RS je nedavno
upozorio na rast nezaposlenosti i smanjenje industrijske proizvodnje.
Vladi je naloženo da hitno iznađe mjere za podsticaj zapošljavanja, a
prije nekoliko dana donesen je prijedlog da se svako novo radno mjesto u
privredi stimuliše sa 3.500 do 5.000 maraka.
Pad depozita i deviznih rezervi
Problemi u privredi odrazili su se i na finansijski sektor. Depoziti u
bankama smanjeni su u maju u odnosu na januar ove godine za 100 miliona
na 1,3 milijarde maraka. Ukupne devizne rezerve istovremeno su smanjene
za 5,9 odsto.
Region
I Evropska komisija je ocijenila da je od početka godine došlo do
posustajanja privreda u zemljama zapadnog Balkana, što se pokazalo kroz
pad njihovog BDP-a.
Komisija je procijenila da će u Srbiji tokom ove godine doći do
poboljšanja privrednih aktivnosti, pa bi BDP trebalo da poraste za 0,3
odsto na godišnjem nivou. Jedino je za Hrvatsku predviđena recesija i
pad BDP-a od 1,2 odsto u ovoj godini, dok za BiH nije data procjena.