Piter Higs, naučnik čija su otkrića iz 1960-ih godina dovela do spektakularnog otkrića bozona u CERN-u, rođen je u Njukaslu 1929.
Higs se izjašnjava kao ateista, pa zato nije oduševljen time što se njegov bozon naziva Božjom česticom, jer bi to “moglo da uvrijedi religiozne ljude”.
Zbog astme dosta je izostajao sa nastave i školovao se uglavnom kod kuće. Rastao je u Bristolu, gdje se u gimanziji istakao kao odličan matematičar.
Studirao je teoretsku fiziku na Kings koledžu u Londonu. Zaposlio je kao profesor na Univerzitetu u Edinburgu, a rad o postojanju bozona napisao je 1964.
Zanimljivo ga je ponudio naučnom časopisu “Fiziks leters” i bio odbjen. Ispostavilo se da ga urednici nisu razumjeli, ali su ga ipak nešto kasnije objavili. Uprkos značajnom naučnom radu, nikada nije postao slavan.
Prijatelji i poznanici smatraju da je previše skroman i povučen.
Otišao je u penziju 2006. i od tada sa distance prati šta se dešava u CERN-u, gdje je do juče bio samo jednom. Živi u stanu u četvrti Nju taun u Edinburgu, namještenom u retro stilu ‘70-ih godina. Ima ogromnu kolekciju ploča klasične muzike i knjiga o slikarstvu uredno poređanih po abecedi.
Nema kompjuter, niti mobilni telefon. Do otkrića stoljeća došao je samo pomoću papira i olovke.
Da li je “Nobel” već kaparisan?
Dobitnik je brojnih priznanja, između ostalog Dirakove medalje i nagrade za dopinos teorijskoj fizici (1997), nagrade Evropskog fizičkog društva u oblasti fizike čestica i visokih energija (1997) i nagrade Dž. Dž. Sakuraja Američkog fizičkog društva za rad na polju teorijske fizike čestica.
Juče se iz mnogih krugova moglo čuti da je upravo on najveći kandidat za Nobelovu nagradu za fiziku.
Razveden je i ima dva sina.