Kako prenosi AFP, arheolozi su crtež pronašli u divljini Arnhemove
zemlje na sjeveru Australije prije godinu dana i nedavno završeno
testiranje pokazalo je da je riječ o jednom od najstarijih crteža na
planeti.
“Jedna od stvari koja ovaj fragment čini jedinstvenim
je što je riječ o crtežu ugljem zbog čega smo i mogli tačno da odredimo
njegovu starost”, rekao je Brus Barker koji je pronašao i analizirao
granitnu stijenu sa crtežom.
Barker tvrdi da je riječ o jednom od najstarijih crteža na svijetu što znači da su Aboridžini bili među prvim umjetnicima.
On tvrdi i da je otkriće u rangu sa pećinom Šove u Francuskoj gdje su
crteži stari i preko 30.000 godina i pećinama u sjevernoj Španiji gde su
nedavno pronađeni crteži stari 40.000 godina.
“Činjenica je da
je svaki crtež stariji od 20.000 godina prilično jedinstven”, rekao je
Barker koji je profesor na Univerzitetu Južni Kvinslend. “Zbog toga je
ovo jedno od najstarijih umjetničkih dijela na svijetu”.
“Ujvereni smo da ćemo pronaći i starije, jer znamo da su Aboridžini koristili ovo mjesto prije 45.000 godina”, dodao je on.
Crtež je pronađen u pećini Narvala Gabarnmang koja je prekrivena
crtežima i do koje je moguće doći samo helikopterom. Pećina je udaljena
nekih 90 minuta leta od zabačenog grada Ketrin.
Arheologe je na
ovo mesto prije nekih pet godina prvi uputio Aboridžin, Džavojn koji je
želeo da im pokaže umjetnost svog naroda i neke njegove tajne.
“Iskopali smo samo malecki deo nalazišta i očekujemo da ćemo naići i na djela starija od 28.000 godina”, rekao je Barker.
On je dodao da je fragment, koji je najverovatnije dio tavanice, otpao
ubrzo pošto je naslikan i da je zbog toga bio dobro očuvan u zemlji.
Komad crteža dio je cjeline koja predstavlja čovjeka koji baca koplje.
Aboridžinska umjetnost, koja se prostire po cijelom kontinentu, mahom je
slabo dokumentovana i neki stručnjaci vjeruju da je postojala i prije
45.000 godina.