Još se nije stišala bura oko nedavne informacije da je Srbija na
samom dnu liste po kvalitetu zdravstva, kada je stiglo novo
istraživanje, po kom se Srbija nije proslavila ni kad je u pitanju
demokratičnost društva.
Dok je zdravstvo na poslednjem, 34. mestu
lestvice, po demokratičnosti Srbija je u grupi poludemokratija, gde su i
Hrvatska, Bugarska, Rumunija, Crna Gora i Makedonija.
Istraživači Fridom hausa ocenjivali su
bodovima od jedan do sedam, s tim što je jedan najviša, a sedam najniža
ocena. U većini ovih oblasti Srbija je nešto ispod “zlatne sredine”
(3,25). Ipak, po nezavisnosti medija (ocena 4), korupciji (ocena 4,25) i
vladavini prava (ocena 4,5), među lošije rangiranima smo.
“Situaciju treba shvatiti krajnje ozbiljno jer već duže vremena mi ne
samo da ne napredujemo, već nazadujemo. Očigledan je primer indeks
percepcije korupcije”, kaže Vladimir Goati iz Transparentnosti Srbija.
Tako na listi Transparensi internešnela pretprošlu godinu Srbija je
završila na 78. mestu od 178 zemalja, a prošlu na 86. po korupciji. A
posledice su očigledne. Tamo gde je visok stepen korupcije, slabiji je
ekonomski razvoj, ali i stepen demokratije i ljudskih prava. Zato su
Srbiju Češka, Poljska i Slovenija odavno pretekle.
Prema
pokazateljima Svetskog ekonomskog foruma, Srbija je na 128. mestu od 142
zemlje kad je u pitanju železnička infrastruktura, 131. po kvalitetu
puteva, 128. po nezavisnosti sudstva. Srbija je treća po odlivu mozgova i
102. od 139 zemalja po efikasnosti tržišta rada.
“Tačno je da
smo po većini kriterijuma loše kotirani u Evropi, ali smo, ako to teši, u
daleko boljoj situaciji od afričkih, siromašnih azijskih i
latinoameričkih, kao i od pacifičkih zemalja”, kaže Goran Nikolić, ekonomista.
Ipak, produžen je životni vek, porastao je broj obrazovanih, pokazuju
se blagi pomaci u popunjavanju PISA testova, drastično je opala smrtnost
odojčadi. Dok je pre pola veka umiralo svako deseto dete do godinu
dana, danas umire njih sedam na 1.000. I pored toga, mortalitet je
izuzetno visok. To je zato jer smo jedna od 10 najstarijih nacija na
svetu. Osim toga, kaže Ivan Marinković iz Centra za demokratska istraživanja, Srbija zaostaje i po prevenciji.
” Stopa kardiovaskularnih bolesti nam je izuzetno visoka, kao i stopa
obolevanja od tumora. U prvom slučaju smo osmi, a u drugom delimo treće
mesto u svetu. Zato nam treba mnogo bolja zdravstvena zaštita”, kaže
Marinković.
Srpska naučna dijaspora danas broji više od 10.000
istraživača. Iz Ministarstva nauke i prosvete poručuju da oni
konstantno, sa manje ili više uspeha, pokušavaju da odliv mozgova svedu
na razumnu meru. Izdvajanja za nauku iz bruto domaćeg proizvoda su sa
0,27 povećana na 0,47 odsto, a predviđeno je da do 2015. dostignu jedan
procenat.