Desetak viđenijih Splićana, mahom iz desničarskih krugova, okupilo se u
kafiću Bubamara na Žnjanu kako bi objavilo svoje protivljenje ‘teroru
manjine nad većinom’. Predvodi ih povjesničar Stjepan Lozo, zatim Guido Piasevoli, a tu su još profesorica Tatjana Alajbeg, novinar Joško Čelan, kipar Miroslav Klarić, bivši ravnatelj Glazbene škole Gordan Sladoljev, kustosica Galerije Meštrović Barbara Kovačić-Domančić, odvjetnik Željko Ostoja, osnivač Hrvatske ratne mornarice Miroslav Lozina te Marko Džaja.
Skupili su novinare, pokazali svoje transparente i najavili podnošenje
kaznenih prijava ako se dozvoli održavanje Split Pridea.
‘Ako se uskrati suglasnost za najavljenu paradu, spriječit će se nasilje
nad nedužnim sugrađanima i zaštiti najslabije u našoj političkoj
zajednici, a to danas nisu oni koji paradiraju u povorkama’, smatra
Lozo. Po njihovim informacijama, gradonačelnik Željko Kerum
je ‘vrlo blizu odluci o zabrani održavanja parade’. Razmišljali su,
kažu, i o raspisivanju referenduma jer vjeruju da se 80 posto Splićana
protivi ovoj manifestaciji, no za ovu godinu već je kasno – stoga traže
njeno otkazivanje, ili barem održavanje na drugoj lokaciji. U suprotnom,
vjerojatno će organizirati kontraprosvjed.
Koordinatorica udruge Domine Mirjana Kučer, pak, smatra
da je potpuno bespredmetno uopće raspravljati o tim zahtjevima. ‘Radi
se o ustavnim i zakonskim pravima, besmisleno je odlučivati o tome imaju
li ljudi pravo na slobodno okupljanje i izražavanje mišljenja, stavova i
potreba. Gay Pride nikoga ne ugrožava’, kaže Kučer.
Splitski dogradonačelnik Jure Šundov potvrdio je da je
gradska uprava primila zahtjev iz kafića Bubamara te najavio da će se
osnovati ‘ekspertni tim’ sastavljen mahom od pravnih stručnjaka.
‘Rješenje za povorku 9. lipnja već je izdano, no dužni smo razmotriti
opravdanost i zakonitost svakog zahtjeva koji zaprimimo. Dakle, nakon
sastanka s policijom objavit ćemo konačnu odluku i razloge za to’, kazao
nam je Šundov. On osobno tvrdi da ‘uopće nema stav’ o gay paradi te da
su od njegova osobnog mišljenja puno bitnije ‘formalno-pravne
činjenice’.
‘U svakom slučaju, suprotna mišljenja su dozvoljena, ali nasilje i necivilizirano ponašanje nisu’, kaže Šundov.