Švedsko vijeće za fiskalnu politiku, državna agencija koja ocjenjuje vladinu politiku, zaključilo je da je mali rizik da će zemlja prekoračiti gornju granicu dopuštene javne potrošnje u nadolazećim godinama pa je pozvalo vladu da ublaži ograničenja.
Za razliku od većine zemalja u Evropi, Švedska je zahvaljujući jakim izvoznim prihodima i čvrstoj domaćoj potražnji uspjela da u protekloj deceniji značajno smanji dug iskazan udjelom u BDP-u.
“Švedska postaje naftna zemlja, samo bez nafte”, kazao je predsjednik tog vladinog instituta Lars Jonung.
Dok neumoljive mjere štednje guraju zadužene članice evrozone u recesiju, švedska vlada predviđa da će njen javni dug u ovoj godini pasti na 37,7 posto BDP-a, te na samo 22,5 posto u 2016. godini.
Švedska državna agencija ističe da politika ministra finansija Andersa Borga uključuje dodatne mjere ograničavanja javne potrošnje, povrh onoga što je propisano zakonom, posebno u razdoblju ekonomske neizvjesnosti.
Zbog krize u evrozoni rast švedske privrede usporio je u drugoj polovini prošle godine, što je zahtevalo ekspanzivniju politiku vlade, ali je njen glavni prioritet bilo ograničavanje javne potrošnje.
“Trebalo je da budu malo velikodušniji”, kazao je član veća Jon Hasler.