To pravilo se, kako je objasnio Goran Karadžić, ne odniosi na situacije popout “kataklizmi ili nečeg sličnog”.
“Ukoliko
bi, na primer, gradonačelnik nekog malog grada ili republički premijer
našli za shodno da baš u ovom periodu otvaraju neki autoput, ili nešto
tome slično, to bi bilo kršenje izborne ćutnje”, naveo je Karadžić za
“Politiku”.
On kaže da se od aktivnosti državnih funkcionera objavljuje
“eventualno, nešto što je od posebnog društvenog značaja za zdrdavlje,
bezbednost, ili život ljudi”.
“Država ne treba da stane dok
traje preizborna ćutnja”, istakao je Karadžić, ali i dodao da, s druge
strane, “ne mogu ni funkcioneri baš da se sete da nešto spektakularno
rade što bi mediji morali da prate”.
“Neka funkcioneri iščeznu iz medija, da se građanima malo slegne ova kampanja”, kazao je Karadžić.
Prema njegovim recima, nema te Republičke radiodifuzne agencije ili
Saveta za štampu koji može da da precizno uputstvo šta se može objaviti,
a šta ne.
“Jednostavno, baviti se medijima znači imati visok
stepen društvene odgovornosti, a kad imaš odgovornost, moraš i da
donosiš odluke, pa postoje glavni urednici i urednici, oni imaju primaju
platu da odlučuju. Znači, svako po zakonu donosi odluku”, smatra
zamenik predsednika RRA Goran Karadžić.
Podsetimo, u ponoć je u Srbiji počela predizborna tišina pred izbore koji će se održati 6. maja. RIK je kasno sinoć usvojio tekst uputstva biračima kako da ostvare svoje pravo na glasanje.