Predstavnici Saveza slijepih Republike Srpske i drugih organizacija lica sa invaliditetom zrazili su nezadovoljstvo zbog velikog odugovlačenja donošenja Zakona o socijalnoj zaštiti i Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju invalida, koji je trebao da stupi na snagu 1. januara, a usvojen je tek prije nekoliko dana, smatrajući da je to odugovlačenje donekle bilo svjesno.
Branko Suzić, predsjednik Saveza slijepih RS, na današnjoj press konferenciji gdje je nekoliko organizacija dalo svoje mišljenje o novom zakonu, rekao je da se to odugovlačenje možda može tumačiti namjerom da se, u susret predstojećim izborima, ponude prava ljudima kako bi glasačka mašinerija odradila svoje. Takođe, kao jedan od razloga za odugovlačenje, Suzić navodi nemogućnost postizanja konsenzusa lokalnih zajednica i Vlade RS unazad tri godine.
Suzić je ipak naglasio da mu je drago da je napokon došlo do usvajanja ovog Zakona, i u ovom obliku, iako njime nisu u potpunosti zadovoljni. Nezadovoljni su prije svega niskim procentom koji se odnosi na povećanje naknade za tuđu njegu, jer je Savez tražio mnogo veće procente.
“Tražili smo da invalidnina za prvu kategoriju bude povećana za 30 odsto, a za drugu kategoriju 15 odsto, tako da ovaj iznos sredstava koji dobijamo ovim Zakonom nije zadovoljavajući. Očekivali smo da se za slijepa i slabovidna lica uvede jedan poseban dodatak, a kako se to nije desilo, to je nešto na čemu ćemo ubuduće raditi. Želimo i da se i za sve ostale invalidske populacije uvede ortopedski dodatak i jedna lična invalidnina, kako bi ta primanja poboljšala materijalnu situaciju ovih osoba. U ovom Zakonu je dobro što se Vlada RS obavezala da će uz lokalne zajednice sufinansirati materijalna sredstva za ove invalidnine, pa ih pozivamo da izvršavaju svoje obaveze”, rekao je Suzić na konferenciji.
Objasnio je da se Zakon vezuje uz prosječna primanja u RS, tako da će i visina dodatka za ova lica biti promjenljiva. Pored toga dodaje da sve komisije koje budu odlučivale o stepenu invaliditeta treba da rade kvalitetnije i detaljnije, da se ne bi desilo da neko ko vozi automobil bude svrstan u kategoriju slijepih i slabovidnih lica.
“Žalosno je što su neki narodni poslanici na javnoj debati prije donošenja Zakona izrazili skepticizam i nezadovoljstvo dovodeći u pitanje realizaciju ovog zakona, što je po nama apsurdno i smatramo da o ovome ne treba na taj način razmišljati. Svi trebamo razmišljati kako da se ovim kategorijama njihova prava osiguraju i u toj realizaciji treba biti uključena lokalna zajednica, Vlada RS i svi pojedinci, jer pripadnici ove populacije sa vapajem očekuju ovu podršku, koja je uvijek ispod nivoa materijalnih sredstava koja se dodjeljuju u okruženju”, objasnio je Suzić.
Olivera Mastikosa, nacionalni koordinator za socijalnu zaštitu, rekla je da donošenjem ovog Zakona dolazi do podjele osoba sa invaliditetom na dvije grupe, to jeste, na one koji imaju potrebu za tuđom njegom i onih koji imaju manju potrebu za tuđom pomoći.
“Iznos je, naravno, i sada nedovoljan za tuđu njegu i pomoć, ali kad imamo u vidu da je on godinama bio 41 KM, njegovo povećanje za 100 odsto je ipak veliki napredak. Naravno, i u ovaj zakon treba unijeti neke promjene, ali samo zajedničkim radom možemo u tome uspjeti. Pravilnike bi trebalo urediti tako da pomoć mogu primati samo osobe kojima ta pomoć pripada. Oni invalidi koji nisu zavisni od tuđe njege i pomoći ovim zakonom nisu dobili ništa posebno kroz socijalnu zaštitu. Oni su dobili oblik usluga, tako da imamo i nova prava, poput prava na nova zbrinjavanja”, objasnila je za Mastikosa.
Željko Volaš, predsjednik Organizacije amputiraca ”Udas”, izrazio je zadovoljstvo što je novi zakon prošao skupštinsku proceduru jer je, kako kaže, bilo krajnje vrijeme da se promijeni stari, milosrdni, zakon.
“Novi zakon daje odgovornost samim nosiocima vlasti, lokalnim zajednicama i pojedincima i nadam se da će se ovaj lanac odgovornosti poštovati. Imajući u vidu situaciju u kojoj živimo, ovaj zakon neće biti jednostavno sprovesti u praksi. Kroz zajednički rad nastojaćemo da prevaziđemo nedostatke i da tako poboljšamo život lica sa invaliditetom u RS. To se naročito odnosi na invalidninu, jer svi bi na taj dodatak trebali imati prava”, rekao je za BUKU Volaš.
Ovaj zakon predviđa i osnivanje Zavoda za socijalnu zaštitu, koji bi mnoge probleme iz socijalne zaštite trebao kvalitetnije riješiti, a to se posebno odnosi na rad komisija, u čijem je dosadašnjem radu bilo mnogo propusta.
Istog dana kada je usvojen Zakon o socijalnoj zaštiti, usvojen je i Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju invalida. Iako su novim zakonom donesene i neke dobre mjere, naši sagovornici su izrazili nezadovoljstvo što su donošenjem novog zakona isključene neke stavke, poput člana 44., koji je bio vezan za olakšice poslodavcima, te što nije povećan procenat izdvajanja za Fond za osobe sa invaliditetom.
Bez obzira na izrečene nedostatke, promjena zakona u ovoj oblasti trebala bi donijeti mala poboljšanja u životu lica sa invaliditetom, iako se na mnogim stavkama treba i dalje raditi, kako bi život ovih lica bio kvalitetniji. Za to će se ipak morati čekati implementacija zakona, na koju, nadamo se, nećemo morati čekati do sljedeće izborne godine.