Kako se i očekivalo, jedini koristan potez koji je napravila ova
komisija jeste to što su se njeni članovi odrekli naknade koju su imali
pravo primiti za rad u ovakvim, ad-hoc tijelima; za mjesec dana posla u
ovim tijelima parlamentarci mogu inkasirati oko 500 maraka.
‘Ne misli – slušaj!
Trinaestočlana Komisija, nakon današnje sjednice – od 13. oktobra kad
su ustanovljeni održali su ih deset – parlamentarnim domovima uputit će
dva zaključka. Prvi je da se nisu uspjeli usaglasiti po pitanju, a
drugi je taj da Komisija smatra kako treba nastaviti na iznalaženju
rješenja, tj. nastaviti s radom.
Inače, članovi komisije (iz Predstavničkog doma) jesu Saša
Magazinović, Šefik Džaferović, Borislav Bojić, Ismeta Dervoz, Beriz
Belkić, Božo Ljubić, Zvonko Jurišić, Mladen Ivanković Lijanović, Vesna
Krstović-Spremo, Petar Kunić, Nermin Purić; iz Doma naroda su im se pridružili Borjana Krišto i Krstan Simić.
Ismeta Dervoz, zastupnica SBB-a, navodi kako “nisu u potpunosti
zadovoljni dinamikom rješenja problema“ (kojom dinamikom?, op. a.), ali
ona vjeruje da će Parlament podržati nastavak njihovog rada.
Mladen Ivanković Lijanović, zastupnik stranke Radom za boljitak,
poručio je da su pali na ispitu te da on više ne želi biti dio Komisije
zbog: “licemjerja sadašnjeg predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH
Vjekoslava Bevande koji u Briselu govori jedno, a njegova stranka u
Banjoj Luci radi drugo”.
Predsjednik HDZ-a 1990 i član Komisije Božo Ljubić ocijenio je da je
sastanak lidera šest najvećih parlamentarnih stranaka u Banjoj Luci bio
jedan od najkonstruktivnijih do sada. Usaglašena su dva vrlo važna
principa, kazao je on: Prvi je, objasnio je, da je konsenzusom
zaključeno kako presudu treba provesti u cjelosti; drugi je da
implementacija presude mora biti suštinska, a ne formalna…
Najsmislenija izjava stigla je od Petra Kunića, inače delegata iz
Demokratskog narodnog saveza (DNS), stranke iz RS. On je izrazio sumnju u
potrebu nastavka rada Komisije jer “o svemu svakako odlučuju politički
lideri”: “U tom smislu, ne vidim razlog da Komisija nastavi s radom.
Čini se da nismo dorasli da odgovorimo zadatku jer se o svemu pitaju
lideri. Članovi ove komisije slušaju svoje lidere. Na nama nije da
mislimo već da slušamo.“
Implementacija presude je međunarodna obaveza BiH, kazao je
predsjedavajući Komisije Šefik Džaferović, i ona to mora uraditi zbog
svojih građana BiH. Problem nastaje u činjenici da su se, u okviru
nastojanja da se postigne sporazum koji će u ravnopravan položaj dovesti
pripadnike nacionalnih manjina i neopredijeljene, a što i nalaže
presuda, “upetljali” i neki drugi zahtjevi.
A Hrvati?
„U implementaciji presude su se pojavile stvari koja nadilaze i samu
presudu. To su zahtjevi da se sada osigura i ravnopravnost
konstitutivnih naroda od entiteta do entiteta kada je u pitanju Dom
naroda i da se osiguraju odgovarajuće pozicije konstitutivnih naroda
kada je u pitanju Predsjedništvo BiH. Ovo je sada mnogo kompleksnije
pitanje nego što je zahtjev same presude”, kazao je Džaferović.
Članica Komisije Aleksandra Pandurević također je istakla problem legitimnog izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
„To je stvar političkih partija u FBiH kako će se dogovoriti. Problem
je samo u tome: kako za hrvatskog člana Predsjedništva izabrati onog
koji će iza sebe imati većinu hrvatskog biračkog tijela”, pojasnila je
Pandurević.
Inače, ovo je druga komisija koja se bavi(la) ovim pitanjem. Vijeće
ministara BiH oformilo je bilo svoju, no ona se ugasila nakon osam
mjeseci (neuspješnog) rada.