Žunić je naglasio da je Svjetski ramsardski komitet 2007. godine stavio na listu područja od svjetskog značaja ovaj rezervat, u kojem na oko 670 hektara živi 178 vrsta ptica, od kojih su neke jedinstveni endemski primjerci, čime mu je data međunarodna zaštita.
“Da se Bardača uvrsti u ramsardsko mjesto veliki doprinos dao je direktor Poljoprivrednog instituta Srpske Mihajlo Marković, koji je sa timom stručnjaka uradio program upravljanja rezervatom, što bi trebalo da doprinese da se on sačuva od uništavanja”, rekao je Žunić.
Prema njegovim riječima, Bardaču je “otkrio” Austrijanac Viktor Burda 1902. godine, kada je na tom prostoru formirao ribnjak u kome se i danas uzgajaju šaran, som, amur i tolstolobik.
Žunić, koji kao novinar više od 30 godina istražuje Bardaču, kaže da su reportaže, slike i tekstovi, koji su urađeni o ovom rezervatu, u svijetu viđeni još daleke 1974. godine, nakon čega ovo područje godinama posjećuju i strani naučnici, novinari, slikari, sportisti i ribolovci.
On ističe da je sve pohvale za Bardaču izrekla i delegacija od 20 ekologa Svjetskog ramsardskog komiteta, koja je u maju 2007. godine posjetila rezervat.
“Zbog toga apelujem da i ostale nadležne institucije spriječe da se ovaj prirodni fenomen, eko sistem i unikat prirode uništava, da bi od njega više koristi imali i opština Srbac i Republika Srpska”, poručio je Žunić.
Na Bardači se danas održava skup povodom obilježavanja pet godina od proglašenja Bardače močvarnim kompleksom od međunarodnog značaja i 2. februara – Svjetskog dana močvarnih područja.