Nesvakidašnja izložba postavljena u Muzeju grada Zagreba (Opatička 20) prvobitno je zamišljena kao projekt koji je trebao predstaviti lokacije na kojima su se pokapali stanovnici Zagreba. Zbog obilne građe prerasla je u izložbu kojoj je cilj ukazati na pogrebne običaje u raznim fazama zagrebačke istorije, no i podsjetiti na to da su neka groblja postojala na mjestima koja danas imaju potpuno drugu funkciju.
Podijeljena je u dva dijela.
Prvi dio čini osam tematskih cjelina, a donosi predmete koji zrcale radnje vezane uz smrt poput pisanja oporuka, primanja sakramenta bolesničkog pomazanja do osmrtnica.
Među eksponatima su tako oporuka Jurja Vernića iz 1636. godine, posudica za sakrament bolesničkog pomazanja koju je 1863. godine dao izraditi remetski župnik Matija Pavlec, oproštajna pjesma za Tereziju pl. Ivančić iz 1835. godine, najstarije sačuvane knjige umrlih u zagrebačkim župama iz XVIII. stoljeća, no i fotografije savremenih evropskih i hrvatskih groblja pa te model za bistu – nadgrobni spomenik Jima Morrisona.
‘Prikazivanjem pogreba nekih poznatih Zagrepčana, slikama sprovoda u Zagrebu te prikazom pogrebnih društava i ukrašavatelja grobova pokušala se dati kulturološka slika o Zagrebu’, ističu iz Muzeja.
U sklopu drugog dijela izložbe predstavljena su groblja unutar prostora koji je grad obuhvaćao u trenutku kada je Carskim patentom Franje Josipa I (1850) Zagreb iz upravno-pravno srednjovjekovnog okvira postao savremeni srednjoevropski grad.
Osim više od 900 izložaka koje svakako nemamo često prilike vidjeti okupljene na jednome mjestu, atmosferi izložbe pomažu i djela hrvatske sakralne glazbe od XVII. do XX. vijeka i autentične snimke zagrebačkih sprovoda iz sedamdesetih godina prošlog vijeka.
Izložba se može razgledati sve do 28. februara ove godine.